""

Sponzorirani prilog

NOVI SUSTAV OBRANE OD KASNIH PROLJETNIH MRAZEVA

Uslijed klimatskih promjena uvjeti za uzgoj niti jedne vegetacijske sezone nisu isti, a u zadnjih nekoliko sezona velike štete od niskih temperatura i mraza zabilježene su u mnogim proizvodnim nasadima. Mnogi poljoprivrednici nisu se opravili od prošlogodišnje štete koja je nastala uslijed djelovanja mraza i niskih temperatura i koja je pojedine proizvođače dovela na sam rub egzistencije.

Ovisno o mikrolokaciji, vrsti i sorti, štete nastale djelovanjem mraza i niskih temperatura procijenjene su na 70 do 100% od ukupne biljne proizvodnje. Zbog toga će mnogi voćari, vinogradari i povrćari sa strepnjom ovoga proljeća pratiti agrometerološke podatke hoće li se i u kojoj fazi razvoja vegetacije pojaviti mraz.

""

• Vrijeme gorenja: 10 Sati
20% veća površina za
prijenos topline
Značajno veće
toplinsko zračenje
Manje troškova po hektaru
100 % vosak
Dimi vrlo malo i razvija
veću temperaturu
Vrlo brzo i sigurno paljenje
zahvaljujući integriranom
podpaljivaču

Kako mraz uzrokuje štetu ?

Uslijed djelovanja niskih temperatura dolazi do razaranja biljnog tkiva kao posljedica stvaranja kristala leda unutar staničnih sokova. Ovisno o duljini trajanja hladnoće i fenofaza u kojoj se biljka nalazi osjetljivost biljke na negativne temperature raste. Općenito cvjetni pupovi i tek zametnuti plodovi najosjetljiviji su organi na voćkama i ako u to vrijeme nastupe mrazevi dolazi do djelomičnog ili potpunog propadanja cvjetnih pupova i plodova, a kao posljedica javlja se smanjeni ili nikakav rod. Posljedica i šteta uzrokovana niskim temperaturama na plodovima jezgričavog i koštičavog voća je tamnjetamnjenje plodova koji gube tvrdoću i oblik, s vremenom se smežuraju i otpadnu. Na zametnutim plodovima voća koji su manje oštećeni, štete su vidljive kasnije na plodovima u obliku raznih prstenova ili prevlaka. U nasadima oraha štete su vidljive u obliku posmeđenja i sušenja na vrhovima izbojaka ili cijelih izboja, što u konačnici dovodi do gubitka roda.

Vinogradi koji su u fazi pojave i razvoja grozdića, posebno su osjetljivi na niske temperature, dok su u povrćarskoj proizvodnji najviše osjetljive sjemenke koje se nalaze u fazi klijanja, mlade biljke koje tek niču ili su nikle, te rano posađene presadnice. Također najosjetljivija fenofaza u jagodama je puna cvatnja i zametnuti plodovi.

""

Učinkovita zaštita od mraza

Zaštita voćaka protiv mraza je kompleksna i ovisi o vrijednostima temperatura te vremenu zadržavanja hladnog zraka.

""

Učinkovito rješenje u sprječavanju šteta od kasnog proljetnog mraza i niskih temperatura u proizvodnim nasadima može se postići pomoću STOP – ICE antifriz svijeća. Uspješnost stop – ice antifriz svijeća ovisi o prognozi vremena i aktualnim temperaturnim podacima, pravovremenim informacijama za početka i završetka razdoblja zagrijavanja voćnjaka, vinograda i površina pod povrćem. Kako bi se uspješno obranili od mraza i niskih temperatura Stop –ice antifriz svijeća mora neprekidno goriti sve dok se temperatura ne povisi iznad točke ledišta.

Stop – ice antifriz svijeća punjena je 100% voskom, ima veliku površinu za prijenos toplinskog zračenja. Vrlo se brzo i sigurno pali zahvaljujući integriranom podupaljaču. Vrijeme gorenja jedne svijeće je 10 sati, a u slučaju da nije potrebno višesatno gorenje lako se može ugasiti i ponovo zapaliti. Manipulacija i postavljanje kanti sa stop – ice antifriz svijećama na parcele vrlo je lako i jednostavno.

""

Stop-ice možete nabaviti kod
zastupnika za Hrvatsku,
Agroopskrba Matej d.o.o.
Tel: +385 01/2308-261
Fax: +385 01/2315-630
info@agroopskrba-matej.hr
www.agroopskrba-matej.hr

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKroz plavi dizel dodatnih 16,2 milijuna kuna potpora za poljoprivredu- četiri nova sektora u kvoti
Sljedeći članakZakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi- pojašnjenja za trgovce i dobavljače
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.