Uzgoj pasje ruže u Slavoniji

27

Radišna Slavonka Antonija Zelenika iz mjesta Velika u Požeško – slavonskoj županiji ustrojila je prvu službenu eko plantažu pasje ruže u Hrvatskoj. Na 1,5 hektar zaživjelo je više od tisuću sadnica koje su lanjske godine rodile oko 1,5 tonu. Smatra se da Hrvatska ima dobre mogućnosti plantažnog uzgoja pasje ruže čiji se proizvodi itekako traže.

Pasja ruža se sadi u proljeće, a prvi se značajniji urod može očekivati tek u trećoj godini rasta. Prinos je po sadnici od tri do četiri kilograma iako sve ovisi o godini. Kako bi izbjegla iskustvo lanjske suše Zelenika ove godine planira ustrojiti sustav navodnjavanja „kap na kap”, a sva će joj ulaganja kaže biti – malo po malo. Posebice jer se za višegodišnje nasade kakvi su njeni valja držati kvalitete što uključuje i cijevi za navodnjavanje po plantaži koje će koštati oko dvije tisuće eura.

– Plodove pasje ruže kao djeca skupljali smo po šumi i od njega nam je majka spravljala čajeve i džemove koji su nam bili prava poslastica. Ne čudi da sam i sama odlučila uzgajati pasju ružu, a sve s ciljem vraćanja okusa slastica iz djetinjstva, kaže to Antonija Zelenika (50) s istoimenog OPG-a u mjestu Velika u Požeško – slavonskoj županiji koja je prije nekoliko godina, prva u Hrvatskoj i službeno ustrojila ekološki, plantažni uzgoj pasje ruže (Rosa canina). Poznata je ta biljka i kao divlja ruža, šipak, šipurak, plotna ružica, pasja drača koja raste grmoliko do tri metra i samo u prvoj godini ima uspravne izboje koji se poslije granaju i padaju.

""

Bogatstvo u voćnjaku

Na slavonskom je tlu Zelenika pasju ružu posadila na 1,5 hektar, a nedaleko od te biljke joj je i 200 sadnica aronije odnosno njezin mješoviti voćnjak s više od 450 voćaka od krušaka, šljiva, jabuka do višanja, ali i drijenka i drugih ljekovitih i začinskih trava. Pasja ruža, ili šipak, kako ga ona najčešće zove, voli rahlo tlo, nije zahtjevan, a sadi se u sadne rupe od oko pola metra, slično kao i voćke. Prije tog posla nije zgorega tlo preorati, potanjurati odnosno prefrezati i stajnjakom ga obogatiti (ona koristi stajnjak od krava ali onaj odstajali od tri, četiri godine). -Šipak ne voli sušu niti kišu, kaže gospođa Zelenika, ističući kako mu ravnoteža toga najviše odgovara, a njeno tlo kišu brzo propušta. Prošle je godine zbog velike suše bio loš urod, a plod šipka je bio sitan pa je umjesto očekivane 3,5 ubrala tek 1,5 tonu. Za svoj rad na ekološkoj plantaži koja joj je obrubljena šumom u Parku prirode Papuk i u prijelaznom je razdoblju, gospođa Zelenika dobiva nešto sredstava od države, ali to je nedostatno. Samo za repromaterijal koji namjerava nabaviti valja joj kaže izbrojiti više od deset tisuća kuna. Ističe kako je pasja ruža dugovječna i žilava biljka najteža za održavanje u vrijeme rezidbe, odnosno berbe, jer jajasti su listovi oštro nazubljeni pa dosta bodu na što je ona već navikla.

U poslu oko uzgoja našoj je sugovornici svojedobno pomogla i mr. sc. Marija Ševar iz Savjetodavne službe kojoj je doznajemo bilo drago da se netko odlučio baš za uzgoj pasje ruže. To više jer se radi o učestalo samonikloj biljci koja za rast voli sunčane rubove šuma, ali ima je i po pašnjacima nizinskog i brdskog područja, odnosno na međama putova i po kamenjarima. Gospođa Zelenika sa svojim je nasadom počela uz ulog od dvije tisuće eura, a startala je sa 1.500 sadnica ove kulture, na kako kaže „svojoj pjeskovitoj” zemlji.

Okusi iz djetinjstva

Šipkom je gotovo opčinjena, jer voli njegovu boju rubina, neuobičajene ovalne plodove sitnih tvrdih sjemenki i slatko – kiselkasti okus. Posebno oni dođu do izražaja kad spravlja pekmez od šipka, onako kako ga je nekada radila i njena majka. Kuhala je ona svojoj djeci i čajeve od šipka kojeg bi združila sa stolisnikom, bazgom i drugim ljekovitim biljem pa bi im ujutro, prisjeća se prije škole, kuća već mirisala po pohanom kruhu i toplom čaju od šumskog bilja. – Želim u svojim proizvodima vratiti mamine okuse, kaže radišna Slavonka koja je šipak sve donedavno ručno okopavala, ali uštedjela je obitelj za kopačicu pa im to olakšava rad, jer korov „voli opkoliti biljku i ne dati joj rasti”. Kad je o sadnji riječ, razmaci za vrijeme sadnje biljke unutar redova kreću se do 1,5 metar, a između redova do čak četiri.

""

Sve traženiji u kozmetičkoj industriji

Na jedan hektar može se posaditi oko dvije tisuće sadnica, a svojih će 150 gospođa Zelenika darovati školi u okrugu kako bi učenici ustrojili svoju školsku plantažu šipka. – Neka se djeca pozabave uzgojem bilja i poljoprivredom jer naša su sela opustjela, mnoge su nam obitelji odselile u inozemstvo pa moj šipak ide u prilog ostanka na svojoj zemlji, kaže Zelenika. Od te biljke bogate vitaminom C ona sprema nadaleko poznat pekmez, kojeg prodaje nemalo na sajmovima zdrave hrane. Ističe kako je šipak dosta tražen u kozmetičkoj industriji, posebice ulje od koštica šipka, pa je zanimljiv i kao biljka za plantažni uzgoj. O proizvodnji ulja naša sugovornica nije razmišljala jer kaže skupa je preša, a šipak je biljka koja bi u Hrvatskoj mogla imati perspektivu. Posebice kad bi i država pokazala više sluha za potrebe takvih uzgajivača i novčano ih više podupirala. Sretna je ipak da sve svoje proizvode uspije prodati na prigodnim sajmovima zdrave hrane i autohtonih proizvoda poput Dana zimnice i sličnih, od Zagreba do Dubrovnika. Zelenika za sada ne namjerava širiti nasade, ali će se pozabaviti spravljanjem pekmeza od aronije kojeg je združila s jabukom i cimetom, a već slijedi i pekmez od bobica bazge koja joj raste na gospodarstvu uz potok koji joj, kaže, obrubljuje njivu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNovi uvjeti za prodaju kućnih ljubimaca
Sljedeći članakIvan Gašić je najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik
Avatar
Rođena je u Salzburgu, školovala se u Zagrebu gdje živi i radi kao novinar freelancer. Područje interesa su joj ponajprije ekološka proizvodnja, organska poljoprivreda, alternativni izvori energije ali i druge gospodarske teme. Rođena je u Salzburgu, školovala se u Zagrebu gdje živi i radi kao novinar freelancer. Područje interesa su joj ponajprije ekološka proizvodnja, organska poljoprivreda, alternativni izvori energije ali i druge gospodarske teme. Pisala je ili još uvijek piše za časopise, mjesečnike, dvotjednike, portale, a četrnaest je godina novinarsko iskustvo stjecala radeći u jednom informativno političkom dnevnom listu. Zanima je umjetnost i poljoprivreda.