Deinicija poljoprivrede
Članak 2.

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske.
Značenje pojedinih izraza
Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
1. poljoprivreda obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, sukladno skupinama 01.1, 01.2 i 01.4 Nacionalne klasifikacije djelatnosti,
2. poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva i stočarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Dodatku I. i sastavni je dio ovoga Zakona,
3. poljoprivredno gospodarstvo jest pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom, a djeluju kao:
– obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG)
– obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
– trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te
– druga pravna osoba
4. OPG jest samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkoga kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti,
5. poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi,
6. nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje.
2. CILJEVI I MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE Ciljevi poljoprivredne politike
Članak 4.

Ciljevi poljoprivredne politike jesu:
1. prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima,
2. promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržnišva u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu,
3. omogućavanje primjerenoga životnog standarda u ruralnim područjima i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka,
4. omogućavanje potrošačima pristupa odgovarajućoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane,
5. čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i
6. očuvanje i napredak ruralnih područja i ruralnih vrijednosti.
Strategija
Članak 5.

Dugoročni ciljevi, mjere za njihovo ostvarenje i subjekti odgovorni za provedbu mjera u području poljoprivrede i ruralnog razvoja uređuju se strategijom koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
Nacionalni program
Članak 6.

(1) Poljoprivredna politika provodi se prema Nacionalnom programu za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalni program).
(2) Nacionalni program sadrži kratkoročne i srednjoročne ciljeve, mjere, vremenski slijed i rokove ostvarenja tih ciljeva, očekivane učinke te iznose i izvore novčanih sredstava za provođenje mjera poljoprivredne politike.
(3) Nacionalni program izrađuje ministarstvo nadležno za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a donosi Vlada za razdoblje od pet godina.
Mjere poljoprivredne politike
Članak 7.

(1) Mjere poljoprivredne politike državne su ekonomske mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike iz članka 4. ovoga Zakona, a provode se u skladu s međunarodno prihvaćenim obvezama Republike Hrvatske.
(2) Mjere poljoprivredne politike, s obzirom na područje djelovanja, jesu:
1. mjere tržišno-cjenovne politike,
2. mjere politike ruralnog razvoja i
3. mjere zemljišne politike.
(3) Mjere poljoprivredne politike moraju biti međusobno sukladne te se provode prema načelima neutralnosti i ravnopravnosti.
(4) Mjere poljoprivredne politike financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Proračun), proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora.

Prethodni članakMatična mliječ (2)
Sljedeći članakIspunite kriterije za pretpristupni IPARD fond
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.