Soju i suncokret zakorovljuje slična korovna flora. Kako ih sijemo nešto kasnije, kad se tlo dovoljno zagrije, zajedno s ovim okopavinskim kulturama niču i toploljubive korovne vrste. Od jednogodišnjih širokolisnih korovnih vrsta u usjevima soje i suncokreta, kao i u ostalim okopavinskim usjevima, najčešće se javljaju: obična loboda, mnogosjemena loboda, dvornici, šćir, ambrozija, europski mračnjak, čičak, crna pomoćnica, kužnjak, sljezolika i dr. Korovne trave (koštan, muhari, svračica i proso) u usjevu se pojavljuju nešto kasnije od širokolisnih vrsta, kao i višegodišnje korovne vrste (osjak, slak, ladolež od širokolisnih, te pirika, divlji sirak i troskot od uskolisnih).

U soji su danas registrirana 24 herbicida na čijoj je osnovi formulirano 69- herbicidni pripravci. Od navedenog broja herbicida prije sjetve soje registriran je samo jedan, nakon sjetve a prije nicanja 11 herbicida. Nakon nicanja soje i korova 12 herbicida. U soncokretu je ukupno registriran 21 herbicid, odnosno 50 herbicidnih pripravaka. Većina ih se koristi nakon sjetve, a prije nicanja suncokreta (19 herbicida). Nakon nicanja suncokreta na hrvatskom tržištu zastupljen je samo jedan herbicid, odnosno pripravak (Pledge 50 WP).
Većina herbicida selektivnih u soji, selektivni su i u suncokretu te ih stoga zajednički prikazujemo u tablicama 2 i 4. Selektivne herbicidine pripravke za suzbijanje korova nakon nicanje soje prikazujemo u tablici 3.

Prije nicanja soje i suncokreta moguće je primijeniti herbicid trifluralin. Riječ je o hlapljivu herbicidu, pa ga nakon primjene treba plitko (5 – 8 cm) unijeti u tlo. Primjena prije sjetve kulture ima određene prednosti (bolji učinci u sušnijim područjima i sušnijim godinama). No i određene nedostatke (skuplja aplikacija). Trifluralin je namijenjen suzbijanju jednogodišnjih korovnih trava s određenim djelovanjem na neke širokolisne korove. Djelovanje se mora nadopuniti primjenom herbicida iz drugih dvaju rokova primjene, pa to poskupljuje zaštitu od korova.

Stupanjem na snagu novog Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, određeni pripravci koji se koriste u soji i suncokretu bit će povučeni s tržišta. Tako će se herbicidni pripravci na osnovi trifluralina moći primjenjivati do 1. 12. 2009. godine. Nakon isteka tog datuma, zabranjena je primjena ovih pripravaka krajnjim korisnicima, te u ovom roku primjene neće više biti raspoloživih herbicidnih pripravaka.
Najveći broj herbicidnih pripravaka za primjenu u soji i suncokretu registriran je za primjenu nakon sjetve a prije nicanja soje i suncokreta. Zbog lakše preglednosti, tablično smo ove herbicidne pripravke razvrstali prema spektru djelovanja i po kulturi u kojoj se primjenjuju. Neki pripravci imaju dopuštenje za primjenu u obje kulture. Dok neki samo u jednoj od navedenih te pri odabiru treba biti pažljiv.
Prethodni članakNeven u hranidbi peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj rajčice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.