Jedan od poznatijih hrvatskih brendova svakako je zagorski puran koji predstavlja tradicionalnu, simboličku, gurmansku i povijesnu vrijednost Hrvatskog zagorja, što je potvrđeno povijesnim dokazima o posluživanju zagorskog purana na bečkom i engleskom dvoru prije više od sto godina.

Posljednjih nekoliko godina učinjeni su značajni pomaci u organizaciji prodaje i marketingu ovog proizvoda. Krapinsko-zagorska županija 2003. godine pokrenula je inicijativu za osnivanje poljoprivredne zadruge za prodaju i marketing zagorskog purana. Iste je godine i osnovana kao Poljoprivredna zadruga “Puran zagorskih brega”. Danas se ova zadruga uz pomoć županije uspjela razviti u značajnoga tržnog proizvođača.

Okuplja više od 40 proizvođača zagorskog purana i za tržište će ove godine biti plasirano oko 6000 kljunova, pa se može reći da su stvoreni uvjeti za zaštitu zagorskog purana oznakom zemljopisnog podrijetla. Na tržištu prehrambenih proizvoda potrošači sve više traže autentičnost, izvornost i zdravstvenu pogodnost proizvoda. Upravo je u tome prilika za proizvođače autohtonih prehrambenih proizvoda, koji zaštitom zemljopisnog podrijetla podižu konkurentnost svojih proizvoda.

Zašto je nužna zatita – zagorski puran

Najveće je ograničenje za daljnje povećanje prodaje ovog proizvoda crno tržište, koje prijeti legalnim tržnim subjektima. Osim toga, čest je slučaj da se purani iz drugih područja nazivaju zagorskim puranom. Sve to potrošače dovodi u zabunu, ugrožava i smanjuje tržnu vrijednost zagorskog purana. Proizvođači zagorskog purana mogu se zaštititi od zlouporabe imena označavanjem svog proizvoda. Postoji više načina označavanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržištu: zaštita žigom, oznaka geografskog podrijetla, odnosno oznaka izvornosti.

Za zaštitu mesa zagorskog purana najprikladnija je oznaka zemljopisnog podrijetla, jedno od prava intelektualnoga vlasništva namijenjeno zaštiti tržišnog naziva mjesta podrijetla koje posebno utječe na kakvoću i svojstva proizvoda i usluga, te ugled kod potrošača. Naziv mjesta podrijetla može biti tradicionalni zemljopisni, a ponekad i nezemljopisni naziv užeg ili šireg područja, iznimno i cijele zemlje iz koje potječe proizvod ili usluga. Potrošač kupnjom proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla smanjuje rizik kupnje manjkavog proizvoda. Korištenjem oznake zemljopisnog podrijetla proizvođač povećava vrijednost i prepoznatljivost svog proizvoda na tržištu i dodatno se diferencira od konkurencije.

Pretpostavka za prijavu zaštite kod nadležne institucije je izrada specifikacije prehrambenog proizvoda. Nakon toga se ovlaštenom certifikacijskom tijelu predaje zahtjev za utvrđivanje sukladnosti. Nakon utvrđivanja sukladnosti priprema se i podnosi zahtjev za registraciju kod Ministarstva poljoprivrede, koje nakon ispitivanja zahtjeva ako nema prigovora upisuje oznaku u Registar oznaka zemljopisnog podrijetla i objavljuje ju u Narodnim novinama.

Prethodni članakSlobodna prodaja meda
Sljedeći članakVitamini i bolesti životinja uzrokovane njihovim nedostatkom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.