Za uspješnost proizvodnje potrebno je osigurati sve agrotehničke zahvate. S kretanjem vegetacije u proljeće važno je u usjevu eliminirati korove koji su konkurencija za prostor, vodu i hraniva, a mogu biti i prijenosnici biljnih bolesti i štetnika. Biljne bolesti koje napadaju žitarice; pšenice možemo podijeliti na bolesti lista i stabljike, te bolesti klasa. Bolesti lista potrebno je pratiti od faze busanja pa sve do klasanja. Najčešće vrijeme primjene fungicida protiv bolesti lista je u vlatanju u fazi drugog koljenca. Za uspješno ciljano suzbijanje bolesti od presudne je važnosti poznavati vrste, njihove simptome koji se javljaju u polju, te životni ciklus patogena.

Najznačajnije bolesti lista pšenice

Smeđa pjegavost lista

Smeđa pjegavost lista (Septoria tritici (Mycosphaerella graminicola) sve je značajnija bolest pšenice. Zaraza može smanjiti prinos za 40%. Napada plojku i rukavac lista iako u nekim slučajevima napada i stabljiku, klas i perikarp zrna. Utječe na opću kondiciju biljke. Obično se razvija kod uvjeta učestalih kiša i hladnog vremena. Vrlo važno je naglasiti da od infekcije pa do pojave prvih simptoma može proći 14 do 28 dana. Suzbijanje ove bolesti uspješno je jedino preventivno, stoga bi se primjenu fungicida trebalo obaviti u vlatanju s fungicidima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC).

Pepelnica

Najčešća bolest žitarica i geografski najraširenija je pepelnica (Erysiphe graminis). Svaka vrsta žitarica je napadnuta od specifičnog patotipa ove gljive. Štete dolaze od činjenice da pepelnica ometa normalnu funkciju lista i stabljike. Prosječni gubici prinosa pšenice iznose 5-10% dok su kod ječma duplo veći. Kod napada za vrijeme glavnog rasta dolazi do manjeg ulaganja škroba u zrno, pa time i smanjenja kvalitete zrna. Pepelnicu nije neophodno suzbijati preventivno no ne smije se dozvoliti da zahvati veću površinu biljke. Fungicidi Sphere 535 EC i Prosaro izvrsno suzbijaju pepelnicu.

Sušenje plojke

Patogen Drechlera tritici-repentis/Pyrenophora rasprostranjen je u Europi i svijetu gdje često uzrokuje sušenje lista pšenice. Širenju bolesti pogoduju kiša, dugotrajna magla i rosa. Minimalna obrada tla ima za posljedicu sve veću pojavu ove bolesti na pšenici. Visoke temperature (20 – 28°C ) uz učestalo kišenje idealni su uvjeti za razvoj bolesti. Simptomi su različiti. Male smeđe mrlje se spajaju u svjetlo smeđe ovalne pjege s tamnim centrom. Simptomi su vrlo slični onima koje uzrokuje Septoria nodorum, pa se za jasnu identifikaciju mora pogledati izgled spora pod mikroskopom. Primjenom fungicida u vrijeme vlatanja osiguravamo zaštitu i od ove bolesti. Izvrsnu zaštitu osiguravaju fungicidi Sphere 535 EC i Prosaro.

Smeđa hrđa pšenice

Smeđa hrđa (Puccinia recondita) dolazi redovito na usjevima pšenice. Napada list pšenice dok god je zelen, jer jedino na takvom listu može opstati. Za klijanje spora optimalne temperature su 15-20° C uz visoku vlagu zraka. Bolest se suzbija preventivno ili pri pojavi prvih simptoma s fungicidima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Žuta hrđa (crtičasta)

Ova bolest koju uzrokuje patogen Puccinia striiformis mutacijom je s trava prešla na žitarice. Najjači napad je na plojki lista i pljevama, no zabilježena je i zaraza perikarpa sjemena. Znakovi bolesti su male okrugle nakupine spora narančastožute boje, koje se spajaju u linije (crtice) po cijeloj plojki u nekoliko redova. Razvija se pri niskim temperaturama i vlazi tijekom travnja i svibnja. Bolest se suzbija preventivno ili pri pojavi prvih simptoma s fungicidima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Najznačajnije bolesti lista ječma

Siva pjegavost

Vrlo značajna bolest koja napada prvenstveno ječam i raž je siva pjegavost (Rhynchosporium secalis). Uslijed masovnog sušenja zaraženih listova gubici u prinosu mogu dostići do 50%. Na listovima se javljaju ovalne pjege dužine 1-2 cm koje su najprije vodenaste, a zatim se postupno suše u bjelkasto- sive pjege obrubljene žućkastim ili tamnosivim dosmeđim cik-cak rubom. Pogoduje joj hladno i vlažno vrijeme u proljeće. Temperature iznad 20 ºC zaustavljaju širenje bolesti. Po završetku busanja obratiti pažnju na prisutnost ove bolesti. Preventivnu zaštitu izvrsno osiguravaju fungicidi na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Mrežasta pjegavost ječma

Bolest uzrokuje Pyrenophora teres, a označuju je duguljaste pjege tamno smeđe boje koje se spajaju s tamnim crtama na površini koje daju izgled mreže. Rubovi listova poprimaju žutu boju.
Tretiranje obaviti preventivno ili pri pojavi prvih simptoma u fazi 2-4 lista ječma s pripravcima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Zašto je važno suzbijati bolesti lista?

Zaštita klasa od bolesti je postala uopćena mjera većine poljoprivrednih proizvo đača. Me đutim zaštita lista se provodi sporadično ili po pojavi simptoma. Za pojedine bolesti kao što su smeđa pjegavost tretiranjem po pojavi simptoma postižu se nezadovoljavajucć učinci. Niti jedan fungicid u slučaju sme đe pjegavosti nema eradikativni efekt tj. ne može u potpunosti suzbiti bolest.

Bolest se u tom slučaju samo stopira, a štete smanjuju na najmanju moguću mjeru. Biljka iscrpljena bolešću, smanjenom lisnom masom ne daje svoj maksimalni potencijal. U fazi nalijevanja zrna za maksimalan prinos, potrebno je osigurati zdrav list zastavičar ali i 2-3 lista ispod. Ukoliko uzmemo u obzir da štete od sme đe pjegavosti mogu dosegnuti do 40%, fungicidni tretman u fazi vlatanja bi trebao biti obvezatna mjera. Najbolji rezultati postižu se s fungicidima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC).

Ramularia collo cygni

Patogen je rasprostranjen u Europi i svijetu gdje često uzrokuje brzo sušenje lista, stabljike i osja ozimog i jarog ječma. Prvi puta je nađen na ozimom ječmu u Hrvatskoj, na području Nove Gradiške 2005. godine. Bolest još nije dobila hrvatski naziv. Gljivica je prvi puta zabilježena 1898. u Italiji, a od kraja osamdesetih prošlog stoljeća s njom imaju sve više problema proizvođači ječma u Europi i svijetu. Posljednjih godina važnost te bolesti (štete do 25 %) je bitno porasla.

Na listovima, posebno zastavici i listu ispod nje, mogu se uočiti sitne smeđe do gotovo crne pjege veličine 0,5-2 (3) milimetra. Pjege su u sredini tamnije i okružene su žutim područjem na zelenoj plojki lista. Gustoća i broj pjega ovisi o jačini napada, sorti i uvjetima. Gljivica stvara toksin i zaraženi list se vrlo brzo osuši. Izravne mjere suzbijanja su: tretiranje sjemena fungicidima i usjeva od faze klasanja do početka cvatnje. U praksi je dokazana izvrsna učinkovitost fungicida novije generacije triazola Prosaro.

Sphere – više od fungicida

Kod odabira fungicida osim njegove cijene, potrebno je poznavati i osobine kao što su spektar bolesti na koje djeluje, te način i dužina djelovanja. Nerijetko pribjegavanje jeftinijim varijantama vodi do trenutnog rješenja, ali dugoročno slabije efikasnosti, kraćeg razdoblja zaštite, te potrebe za ponovnom primjenom fungicida. U praksi je to moguće za one koji ne razmišljaju o trošku goriva i dodatno utrošenom vremenu. Sphere 535 EC je fungicid koji osim što štiti od najznačajnijih bolesti osigurava duže zelen list, bolju iskoristivost dušičnih hraniva te lakše podnošenje stresnih uvjeta.

Bolesti klasa

Kompleks bolesti pod imenom fuzarijska palež klasa ili Fusarium spp. je prisutan na našim žitaricama i ovisno o vremenskim uvjetima tijekom cvatnje čini manje ili veće štete. Štete nastaju uslijed reduciranog nalijevanja zrna. Takva zrna su štura, manje mase, manjeg hektolitra i lošije kvalitete što vodi k smanjenom prinosu po jedinici površine. U Hrvatskoj je zabilježeno više Fusarium vrsta međutim daleko najznačajniji po učestalosti i štetama je Fusarium graminearum.

Fuzarijski palež klasova

Infekcija s Fusarium vrstama (Fusarium spp.) moguća je tijekom cijele godine, ali najveće štete nastaju upravo u cvatnji. Najznačajnija je bolest žitarica s dalekosežnim posljedicama na kakvoću i prirod. Fusarium vrste proizvode mikotoksine koji imaju značajno štetno djelovanje na zdravlje ljudi i životinja.

Glavni čimbenici koji utječu na pojavu infekcije s Fusarium vrstama
• obrada tla i plodored
• vlaga i temperatura u vrijeme cvatnje
• pritisak i potencijal bolesti Štete od fuzarijskog paleža klasa
• gubitak prinosa do 50% (smanjuje broj zrna do 20%)
• smanjena klijavost (Fusarium umanjuje postotak klijavosti)
• smanjena kvaliteta- sadržaj mikotoksina Ovisno o lokaciji i drugim faktorima, trebaju biti primijenjene određene mjere kako bi se umanjila pojava infekcije
• pažljiv izbor kultura u plodoredu – smanjena učestalost kukuruza i pšenice u proširenom plodoredu
• izbor sorti – uzgoj tolerantnih sorti na Fusarium spp.
• obrađivanje strništa i kultivacija tla umanjuje rizik od infekcije
• preporučuje se dodatno sjeckanje i jednoliko raspoređivanje biljnih ostataka što ubrzava mikrobiološku razgradnju u površinskim slojevima (što može biti poboljšano dodavanjem uree i bactofila)
• pravilna prihrana biljaka – slabi ili bujni rast povećavaju podložnost infekciji.
• žetva čim usjev dostigne odgovarajući stadij zrelosti (sadržaj vlage dovoljno nizak)
• primjena fungicida: dorada sjemena, zaštita lista i klasa s primjerenim fungicidima umanjuju jačinu zaraze

Smeđa pjegavost pljevice

Bolest koju uzrokuje patogen Stagnospora nodorum (Septoria nodorum) istovremeno možemo naći u svim stadijima njenog razvoja, te na svim dijelovima kulturne biljke. Pogoduju joj velika vlaga>96% i temperatura 20-25° C. Ukoliko napadne klas smanjenje uroda može biti i do 60%. Suzbijanje bolesti kreće pri pojavi klasa s tretmanom protiv Fusarium spp. Preporučeni fungicid i protiv ove bolesti je Prosaro.

Učinkoviti fungicidi su dostupni

Premda se puno toga može postići upravo kroz primjenu spomenutih agrotehničkih mjera, vremenski uvjeti ostaju važan faktor hoće li infekcija nastupiti ili ne. Prosaro je fungicid, sada već standard u suvremenoj proizvodnji, koji na hrvatskom tržištu najuspješnije suzbija fuzarijsku palež klasa.

Pravo vrijeme za primjenu fungicida

Ukoliko želimo osigurati optimalnu zaštitu od Fuzarium vrsta, tada je početak cvatnje optimalno vrijeme za primjenu Prosara i to 0,9-1 l/ha. Prosaro ne samo da štiti klas od Fusarium vrsta, nego štiti i od bolesti lista zastavičar i druge listove koji će odigrati presudnu ulogu u nalijevanju zrna. Prosaro štiti klas, ali ujedno i produžuje vegetaciju, listovi ostaju duže zeleni i zdravi i stvaraju visok prinos.

Zašto je Prosaro najbolji izbor?

Prosaro je ulog koji se višestruko isplati. Brojni korisnici su potvrdili da s Prosarom ostvaruju veće prinose i kvalitetnije usjeve. Prosaro kroz duže razdoblje osigurava preventivnu zaštitu, ali ima i svojstvo u odre đenom razdoblju nakon zaraze liječiti bolest. Prosaro se pokazao u brojnim pokusima kao najučinkovitiji na bolesti klasa. Prosaro štiti od bolesti i pomaže ostvariti visoke prinose. Posredno (indirektno) utječe na kvalitetu žitarica, sprječavajući infekciju s fuzariozama sprječava i zarazu s mikotoksinima koji su višestruko štetni po zdravlje kako ljudi tako i životinja. Žitarice prskane s Prosarom su ne samo zdrave nego i duže razdoblje zelene boje čime se postiže duže nalijevanje zrna i veći prinosi. S Prosarom ne možete pogriješiti osim ako ga ne koristite!

Prethodni članakTorta od meda i badema
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.