Uzgajatelji bi trebali mladim pilićima unaprijed osigurati zelenu hranu. Unatoč uravnoteženoj kupovnoj gotovoj hrani, sastojke zelene hrane nije moguće nadoknaditi, a kokošji se organizam tijekom evolucije prilagodio ovoj komponenti hrane i razvijao se s njom kao s jednim od čimbenika iz okruženja.

Vlasac

Za piliće je posebno dobar vlasac (Allium schoenoprasum) i to iz više razloga. S jedne strane cjevasti listići odlično pristaju u kljun i najmanjeg pilića. S druge strane, ako ga posijete u lončanice ili u balkonske žardinijere i držite u nekom temperiranom prostoru, imat ćete ga na raspolaganju u svako godišnje doba, dakle i tijekom najgore, snježne zime. S prehrambeno-fiziološkog stajališta vlasac je prirodni antibiotik koji već u početnoj fazi života mladog pileta ima osobitu zaštitnu funkciju. Osim toga, sadrži mnogo vitamina C, veoma bitnog za stresne situacije kojima su pilići prirodno uvijek izloženi. Vlasac kao sve biljke iz porodice luka ima visok udio sumpora. Sumpor igra značajnu ulogu u brojnim metaboličkim procesima pilića, kojeg tako ima dovoljno na raspolaganju.

Žitarice

Zelena hrana sadrži osim minerala i vitamina i druge biološke djelatne tvari koje na mnoge načine pozitivno utječu na organizam. Stoga bi trebalo u većim lončanicama i balkonskim žardinjerama osim vlasca posijati i pšenicu, ječam ili zob. Žitarica će ubrzo proklijati i početi rasti, a vi ju možete više puta podrezivati i davati mladim pilićima nasjeckanu jer sadrži značajne tvari. Ako je godina već poodmakla pa možete ubrati u prirodi prvo zeleno bilje za piliće, onda to svakako trebate učiniti.

Listovi maslačka (Taraxacum officinalis) spadaju među prvo takvo samoniklo bilje, a smatraju se veoma vrijednom divljom salatom koja je doduše ljudima malo gorka, ali je to kokicama nevažno, jer je njihov osjećaj okusa drugačiji nego li u čovjeka. Naspram naših poznatih vrsta salata, maslačak ima visok sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, ali i vitamina. Ponajprije vitamina B1, B2 i C, pa se osobito ističe među salatama. Usto sadrži i mnogo vitamina D i minerala, kao i najrazličitije biljne kiseline.

S maslačkom se javlja i kopriva (Urtica dioica) kao jedna od prvih proljetnih hranjivih biljaka. Ona je tzv. neosporna kraljica u hranidbi peradi. Ne zauzima prvo mjesto samo zbog visokog sadržaja bjelančevina, nego i zbog brojnih i raznolikih djelatnih tvari i minerala. Osobito sadrži vitamin K1, pa je zato izuzetno dragocjena. Budući da organizam kokice prima s hranom i mnoge gljivice, te otrove koje gljivice izlučuju, organizmu trebaju i protivnici ovih otrova.

To je vitamin K1 iz koprive u slučaju kumarina, štetnog gljivičnog otrova. U gotovoj smjesi za piliće ima doduše vitamina K3. On također djeluje protiv gljivica, ali on nije toliko djelotvoran kao K1. U pokusima s visokim dozama se pokazao se štetnim. Zato on nije adekvatna zamjena za vitamin K1, prisutan u koprivama, a ljudima je čak zabranjen, što vam zapravo sve govori! Budući da koprive nisu nužno najomiljenija hrana kokica, katkad je potrebno malo privikavanja. Nakon toga one će rado jesti koprive u velikim količinama. Važno je nasjeckati ih na sitno, da biste im povećali tek. Poprskate li koprive malko s vodom, pilićima će se one osobito dopasti.

Prethodni članakInfluenca (gripa) svinja
Sljedeći članakDud uskoro u sustavu poticaja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.