Tijesto (3 puta):
2 jaja
6 dag šećera
1/2 vanilin šećera
2,8 dag margarina
4 dag čokolade za kuhanje
2,8 dag oštrog brašna
1,2 dag krušnih mrvica
1/2 praška za pecivo

Krema:
1/2 kg sira mascarpone
40 dag Nutelle
1/2 l vrhnja za šlag
10 dag prženih i sjeckanih lješnjaka

Glazura:
15 dag čokolade za kuhanje
3 žlice ulja

Priprema tijesta: Pjenasto umutiti žumanjke sa šećerom, pa postupno dodavati brašno s praškom za pecivo i krušnim mrvicama, otopljeni margarin i rastopljenu čokoladu. Na kraju kuhačom umiješati snijeg od bjelanjaka. Na taj način ispeći tri biskvita, svaki posebno. Prvi biskvit močiti kakaom i premazati kremom, drugi biskvit mazati kremom, a treći biskvit preliti glazurom i ukrasiti po želji.

Priprema kreme: Sir izmiksati s Nutellom. Od vrhnja napraviti čvrst šlag, pa ga umiješati u sir. Dodati sjeckane lješnjake i podijeliti na dva dijela.

Priprema glazure: Čokoladu otopiti na pari dodavajući ulje.

Prethodni članakDeluxe kocke
Sljedeći članakMirisni i zdravi božićni začini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.