Novogodišnja torta

118

PRIPREMITE:
6 žutanjaka
4 žlice vode
15 dag šećera
1 vanilin šećer
6 bjelanjaka
15 dag brašna
10 dag škrobnoga brašna
3 žlice praška za pecivo
2 lista bijele želatine
0,50 l slatkog vrhnja
15 dag šećera
4 dag kakaa
1 žlicu ruma
5 žlica kompota od brusnica
10 dag čokolade za kuhanje
8 ušecerenih trešanja
1 žlicicu šećera u prahu
2 žlice badema narezanih na listiće i proprženih

ZA KALUP:
maslac

Namažite kalup maslacem. Pećnicu zagrijte na 170 °C. Tucite žutanjke s vodom, polovicom količine šećera i vanilin šećerom u pjenušavu smjesu. Od bjelanjaka i preostalog šećera istucite čvrst snijeg, pa ga umiješajte u smjesu žutanjaka. U to prosijte brašno, škrobno brašno i prašak za pecivo, pa pomiješajte. Izlijte biskvitno tijesto u kalup i pecite 20-30 minuta. Neka stoji 12 sati, zatim ga dva puta vodoravno prerežite. Navlažite želatinu u hladnoj vodi. Čvrsto istucite slatko vrhnje sa šećerom. U jednu trećinu umiješajte kakao i rum, pa time premažite prvi list torte. Na njega položite drugi list. U drugu trećinu tučenoga slatkog vrhnja umiješajte brusnice iz kompota kao i želatinu otopljenu u vodenoj kupelji. Time premažite drugi list i preklopite ga trećim. Preostalim tučenim slatkim vrhnjem premažite tortu izvana, a na vanjski rub naštrcajte 16 ružica. Polovicu količine čokolade otopite u vodenoj kupelji, pa je što tanje namažite na pergament ili aluminijsku foliju. Namočite mali kalup u obliku zvijezde u vruću vodu, pa njime izrežite čokoladne zvjezdice. U svaku ružicu od tučenoga slatkog vrhnja zataknite jednu zvjezdicu i prepolovljenu ušećerenu trešnju. Krupno naribajte preostalu čokoladu, pa je pospite po sredini torte. Po čokoladi pospite malo šećera u prahu. Stijenku torte ukrasite listićima badema.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKolač od čokolade i kokosa
Sljedeći članakLiker od čokolade
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.