Torta od ananasa

96

PRIPREMITE:
6 žutanjaka
15 dag šećera
6 bjelanjaka
10 dag brašna
6 dag škrobnog brašna
5 dag kakaa
5 dag oguljenih samljevenih badema
5 dag maslaca
0,5 l mlijeka
16 dag šećera
1 omot praška za puding od vanilije
25 dag mekanog maslaca
žlicu ruma
8 kolutova ananasa iz kompota
10 dag na listice narezanih i isprženih badema
8 trešanja

Okruglom kalupu namažite dno maslacem. Pećnicu zagrijte na 180°. Miješajte žutanjke s trećinom količine šećera da dobijete pjenušavu smjesu. Od bjelanjaka istucite čvsti snijeg. Polagano umiješajte preostali šećer. Prosijte brašno, škrobno brašno i kakao, pa dodajte samljevene bademe. Pomiješajte zatim snijeg od bjelanjaka, smjesu od žutanjaka i brašno s dodacima. Otopite maslac, pa na kraju i njega umiješajte u tijesto. Prelijte tijesto u kalup, pa pecite kolac 35-45 minuta. Izvadite ga iz kalupa i pustite da se ohladi, a zatim još dva sata odmara. Pripremite puding s mlijekom, šećerom i praškom. Dok se hladi, stalno ga miješajte. Izradite maslac u pjenušavu smjesu, kojoj dodajte rum. Kada puding i maslac budu jednake temperature, u maslac umiješajte, žlicu po žlicu, cijeli puding.
Tijesto za tortu od biskvita prerežite dva puta vodoravno oštrim nožem. Ocijedite ananas iz kompota pa ga narežite na jednake komadice. Najdonji list torte namažite kremom od maslaca i po njoj rasporedite narezani ananas, a šesnaest komadica stavite na stranu. Preko komadica ananasa premažite još jedan sloj kreme od maslaca. Na to polegnite drugi list torte koji namažite samo kremom od maslaca. Polegnite i posljednji list torte. Kremom od maslaca premažite tortu izvana. Preostalu kremu stavite u štrcaljku. Tortu sa strane i odozgo pospite listicima badema, a po rubu štrcaljkom napravite ukrase od kreme. Na svaku od šesnaest ružica stavite komadic ananasa i pola trešnje.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPastirsko varivo
Sljedeći članakČarobne zvjezdice
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.