Torta od badema i malina

89

PRIPREMITE ZA BISKVIT:

5 jaja
18 dag šećera
1 vanilin šećer
10 dag brašna
10 dag mljevenih badema

Za nadjev:

50 dag malina
6 listica želatine
2 vanilin šećera
4 žumanjka
12 dag šećera
5 dl slatkog vrhnja
10 dag badema narezanih na listiće

Dobro izmiješajte žumanjke s obje vrste šećera. Primiješajte naizmjence brašno, bademe i čvrsti snijeg od bjelanjaka. Ulijte u namašten i pobrašnjen lim. Pecite 35 minuta u pećnici, zagrijanoj na 175 Celzijevih stupnjeva. Sasvim ohla đeni biskvit dvaput vodoravno prerežite. Odvojite nekoliko malina za ukras, a druge smrvite mikserom i procijedite. Želatinu namočite u hladnu vodu. Žumanjke dobro izradite s obje vrste šećera i sasvim malo soli. Iscijedite želatinu i malo zagrijte da se otopi. Umiješajte u maline. Istucite slatko vrhnje. Odvojite nekoliko žlica za ukras, a drugo pomiješajte s malinama. U kalup za tortu stavite list biskvita, ulijte 1/3 nadjeva i pospite pola poprženih bademovih listića. Pokrijte biskvitom i ponovite još jedanput. Stavite u hladnjak na 1 sat da se nadjev stvrdne. Prije posluživanja iskrenite na pladanj, premažite preostalim nadjevom i ukrasite.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRolada u umaku od vanilije
Sljedeći članakJaffa kocke
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.