Torta od sira i mandarina

36

PODLOGA:
gotova svijetla biskvitna podloga – jedan sloj Ø 26 cm
10 piškota
malo mlijeka za vlaženje biskvita

NADJEV:
1 konzerva mandarina
6 listova želatine
25 dag nemasnog kravljeg sira
10 dag šećera
sok od 1 limuna
malo soli
5 dl slatkog vrhnja

UKRAšAVANJE:
1,25 dl slatkog vrhnja
nekoliko kriški mandarina

Mandarine ocijedite. Želatinu namočite u hladnu vodu da nabubri. Sir promiješajte sa šećerom,
sokom od limuna i prstohvatom soli u kremastu smjesu bez grudica. Želatinu ocijedite i otopite na pari s malo soka od mandarina, dodajte je smjesi sa sirom. Slatko vrhnje čvrsto istucite i umiješajte u smjesu. Dodajte ocijeđene mandarine.

POSTUPAK:
Biskvitnu podlogu položite na tanjur za posluživanje i oko nje namjestite obruč kalupa za torte, pa biskvit poprskajte s malo mlijeka. Polovicom nadjeva premažite biskvit. Potom složite piškote navlažene s malo mlijeka, pa ih premažite ostatkom nadjeva od sira. Tortu ostavite u hladnjaku oko 3 sata.

Slatko vrhnje istucite u šlag, pa ukrasite gornji dio torte i po želji dodatno ukrasite kriškama
mandarina.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPunjene košarice
Sljedeći članakDžem od dunja i oraha
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.