Biljne juhe za biovrtlare

    67

    Konačno, velika prirodna ljekarna sadržava bezbrojne pripravke protiv bolesti bilja i njihovih štetnika. Samo ih treba upotrijebiti.
    Koje posude
    Oni koji ne žele sami pripremati juhe trebaju se osloniti na primjenu bioloških sredstava što ih danas možete nabaviti u posebnim prodavaonicama. Tim sredstvima treba rukovati oprezno i štedljivo, pridržavajući se vremenskih uvjeta naznačenih u uputama.
    Kad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. Vrijedi pravilo: 1 kg svježe biljke na 10 l vode. Kao posudu koristite drvenu bačvu ili sličnu drvenu, posudu, ali će i plastične posude poslužiti ako pripremate manje količine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. Svježe biljke pokrijte (ako radite s osušenim biljem koristite 150 – 160 g na 10 l vode). Kišnica je dakako puno jeftinija od vode iz vodovoda. Pokrijte posudu s rupičastim poklopcem ili mrežom, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale životinje. Biljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogućnosti s dosta sunca, nešto dalje od kuće/stana kako vam ne bi smetao neugodan miris koji će se razviti prilikom vrenja. Ako želite izbjegnuti neugodne mirise dodajte nešto kamenog brašna. Kako će se tekućina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha vodom. Svaki dan temeljito je promiješajte. Potrajat će između 7 i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna za upotrebu, a tada će prestati i vrenje. Procijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za prskanje. Nerazrijeđena juha suviše je jaka jer sadržava puno dušika i kalija. Stoga ju je potrebno razrijediti vodom u omjeru: 1:10. Preporučuje se gnojiti za vlažnog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom izbjegavajte prskanje po lišću.
    Biljke koje su osim koprive pogodne za juhu: paprat, maslačak, gavez, pelin, luk i Češnjak. Možete ih i miješati.
    Biljne juhe uz kompost spadaju u jendo od važnijih gnojiva u biovrtu. I jedno i drugo sadržava sve glavne hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. Dok je kompost potrebno pomiješati sa zemljom, biljke ćemo politi biljnim juhama ili ćemo poprskati njihove listove. Korijenje i listovi začas će upiti biljnu juhu i brzo će djelovati. Priprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u svim vrtovima nadohvat ruke. Svi u vrtu imamo koprive, koje često upotrebljavamo a sadržavaju puno dušika. Do ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, možemo ih više puta brati. Zadnji dan za kosidbu kopriva je 27. srpnja, nakon toga koristite gavez, borač, neven, ciklu ili maslačak. Mnogi biovrtlari spremaju biljne juhe od različitih biljaka. Krupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te prelijte hladnom vodom. Tijekom vrenja biljke će se raspasti u tvari koje će korijenje lako upiti.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakBolesti povrtlarskih mahunarki
    Sljedeći članakŠtetnici i bolesti povrća
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.