Cijepljenje pod koru

    503

    Ovakav način cijepljenja koristi se kod starijih voćaka. Naime, često se događa da pri podizanju nasada krivo odaberemo sortu, da je odabrana sorta samoneoplodna ili jednostavno posađena voćka ne udovoljava našim prohtjevima. Kako bismo najbrže dobili ono što tražimo, na postojeću voćku precijepimo novu sortu. Ovaj način cijepljenja se koristi i da bi se nacijepio oprašivač za susjedna stabla. Isto tako koristi se da se iskuša novi kultivar, jer korijenje i deblo već su utvrđeni, pa će novi kultivar brzo donijeti plodove.
    Dva su načina cijepljenja pod koru. Cijepljenje debljih grana i cijepljenje tanjih grana.
    Cijepljenje debljih grana
    U proljeće se najprije ukloni veći dio grane (60 – 70 cm debla). Ostave se jedna ili dvije manje grane, tako da u njih pritječe biljni sok. Tako se smanji stvaranje brojnih izboja oko rezova. Rezovima koji su napravljeni pilom obrežu se rubovi. Na svaku granu dolaze po 2 – 3 pupa, no ostavlja se samo najbujnija grančica.
    Za cijepljenje pod koru uzimaju se sa željenog kultivara dormantne plemke od prošlogodišnjeg rasta. Vrh plemke se odreže kosim rezom, a donji dio zašiljenim rezom. Sa suprotne strane zašiljenog reza uklone se komadići drva da se spriječi oštećivanje kore pri umetanju na granu podloge. Na grane debljine do 2,5 cm mogu se umetnuti dva cijepa. Grane većeg promjera mogu imati tri i više, ravnomjerno raspoređenih cijepova. Na pripremljenoj grani na kori urežu se okomiti rezovi za plemke. Tupom stranom oštrice noža oprezno se nadigne kora i pod nju smjesti plemka. Cijep se čvrsto zaveže i površina reza premaže cjepljarskim voskom.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakProljetno zasnivanje travnjaka
    Sljedeći članakRokovi plaćanja državnih potpora u poljoprivredi
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.