Skupljanje lišća
Otpalo lišće postavlja pred nas iznova dvojbu: pokupiti ili ostaviti. Za ljubitelje čistih i urednih vrtova dvojbe nema, oni će svakodnevno pomesti staze i što češće pokupiti lišće s ostalih dijelova vrta. Oni skloniji prirodnom izgledu, možda će pustiti da se otpalo lišće nakuplja. Poznata je priča o japanskom majstoru ceremonije čaja, koji je prošavši vrtom natresao lišće s grana na očišćenu stazu. Potpuno očišćen vrt njemu nije bio savršen vrt.
Ipak, jak agrument za metenje lišća sa staza, posebno s onih glavnih, jest sklonost lišća da se u kišnom periodu pretvori u neprivlačnu klizavu masu, koja može predstavljati pravu opasnost na prilazu kući. Isto tako, treba paziti da debeli sloj lišća ne zatrpa neke nježne trajnice, i da ne prekrije mjesta s dvogodišnjim cvijećem koje upravo cvate.
Održavanje travnjaka bez otpalog lišća podjednako je neizvedivo koliko i besmisleno. Požutjelo lišće simbol je jeseni i dok je na granama i kad već otpadne. Travnjak bez lišća ujesen izgleda kao da je u nekoj bezvremenoj zoni, i takav vrt gubi dio svog sezonskog karaktera. S druge strane, trava može istrunuti ispod hrpe lišća, pa je povremeno skupljanje potrebno ako je travnjak okružen drvećem i na njeg padaju veće količine lišća. Bez obzira na jesensko čišćenje, proljetno grabljanje travnjaka neće nas mimoići.
Rano ili kasno unošenje lončanica
Najčešće pitanje koje si postavljamo pred unošenje lončanica jest kada je vrijeme za taj posao. Očito je da biljke koje unosimo u kuću zato što ne bi izdržale zimske niske temperature, trebaju dospjeti u zatvoreno prije početka hladnoća. No nisu sve biljke jednako osjetljive na hladnoću. Sobne biljke tropskog i suptropskog porijekla, koje su provele ljeto na otvorenom, prve su na redu za unošenje.
Većini uobičajenih balkonskih lončanica, kao što su pelargonije ili sredozemni grmovi u posudama, prva noć mraza neće naškoditi ako stoje uz kuću – neke od njih mogu prezimjeti vani za blagih zima. Zato ih možete ostaviti na balkonu i unijeti nešto kasnije.
Želja za produljenim uživanjem u balkonskom bilju nije jedini razlog za kasnije unošenje lončanica. Neodgovarajuće prostorije za zimski smještaj također nas mogu ponukati da što dulje ostavimo biljke vani. Tako će provesti kraće vrijeme na nedovoljno osvijetljenim i pretoplim mjestima, na koja smo ih ponekad prisiljeni zimi smjestiti.
Moramo biti svjesni da se u kasnom dijelu godine svakim proteklim danom povećava vjerojatnost naglog zahladnjenja, a biljke ostavljene na otvorenom u sve većoj su opasnosti da im hladnoća naškodi. Stoga je dobro imati u kući pripremljeno mjesto za njih, a posude s biljkama očišćene i spremne za brzo unošenje.
Spremiti ili baciti
Budimo iskreni, nisu baš sve biljke na našem balkonu dočekale kasnu jesen u dobrom stanju. Ovisno o vremenskim prilikama, našoj (ne)brizi i drugim okolnostima, uvijek se nađe poneka s kojom ne znamo što ćemo. Biljke bi trebalo spremati na zimovanje zdrave i u dobrom stanju. One napadnute štetnicima ne bi trebalo unositi u kuću, već koliko je moguće očistiti od štetnika, inače će se do proljeća napad pojačati, a štetnici prijeći i na drugo bilje.

Prethodni članakPravila strojne mužnje
Sljedeći članakZaštita biljaka od hladnoće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.