Erwinia – najopasnija bolest jabučastog voća

    43

    Biljnu bolest uzrokuje po Gramu negativna bakterija Erwinia amylovora (Burr.) Winsl. et al. iz porodice Enterobacteriaceae, veličine 0,3 – 1,5 µm. Premda je raširena u gotovo svim dijelovima svijeta, homogena je vrsta a od drugih patogenih bakterija koje induciraju nekroze tkiva razlikuje se po vrlo brzom širenju od mjesta infekcije. U meteorološki optimalnim uvjetima može uništiti osjetljive domaćine u jednoj sezoni rasta. Trenutno u fitofarmaciji ne postoje kemijska sredstva za učinkovito kurativno suzbijanje bakterijske paleži. U nekim je zemljama dopuštena primjena antibiotika za primjenu u voćarstvu protiv vrste Erwinia amylovora (pr. Mađarska, Nizozemska, Belgija, Izrael i dr.), ali su nakon šire primjene vrlo brzo otkriveni izolati bakterije otporni na streptomicin-sulfat. Stoga je kontrola bakterijske paleži vrlo otežana i isključivo preventivna, uz primjenu više integriranih mjera. Temelj prevencije je rano otkrivanje i prepoznavanje patogena, uništavanje alternativnih domaćina u blizini plantažnih nasada (pr. glog, osjetljive ukrasne vrste), te sadnja deklariranih i zdravstveno ispravnih sadnica manje osjetljivih sorata ili kultivara. Zbog velike potencijalne opasnosti od bakterijske palei na voćarsko-rasadničarsku proizvodnju u Međimurju, djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) od 1997. godine kontinuirano provode edukativne radnje (stručni članci, predavanja, radni mjesečni sastanci u voćnjacima), s ciljem upozorenja javnosti i struke na prvu moguću pojavu bolesti u županiji. U razdoblju od 1997. do 2005. godine Odsjek HZPSS-a zaprimio je više dojava s terena o mogućoj prvoj pojavi bakterijske paleži. Na temelju primijećenih simptoma koji uzrokuju sindrom paleži cvata, sušenje lišća, paleži mladica, razvoju rak-rana na granama ili deblu, paleži ili truleži plodova i slično (vidi Tablicu 1 i Tablicu 2). Ukupno je pregledano 111 lokaliteta s osjetljivim domaćinima (jabuka, kruška, dunja, dunjarica, japanska dunja, glogovica). Naime, iskustva iz drugih područja (država) gdje se bakterijska palež prvi put pojavila potvrđuju spoznaju da stručne osobe i voćari simptome vrste Erwinia amylovora često poistovjećuju s drugim biotskim (živim) i abiotskim (neživim) poremećajima u voćarstvu. Kad se bakterijska palež prvi put pojavljuje na nekom području, postupak identifikacije obvezan je u ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju (EPPO, 1992). Propisane su mjere uzimanja i prevoženja biljnih uzoraka, ekstrakcija bakterije iz uzoraka s istaknutim simptomima bolesti, izolacija vrste na hranjivim podlogama, test patogenosti i specifično testiranje vrste bakterije (imunokemijske reakcije, PCR). Tipični simptomi bakterijske paleži u Međimurju su uočeni početkom lipnja 2004., a na temelju naknadne analize biljnih uzoraka u Zavodu za zaštitu bilja, Međimurska županija proglasila je zaraženo i karantensko područje na temelju Naredbe od 15. rujna 2004. godine (NN 129/04).

    (Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakLavanda, modro čudo juga i sjevera
    Sljedeći članakMastitične bolesti i utjecaji okoliša
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.