Ferokloroza bresaka
U Hrvatskoj se ferokloroza bresaka često javlja na karbonatnim tlima u obalnom pojasu. Najčešće su to nerazvijena smeđekarbonatna tla na flišu u Istri i Dalmaciji, te smeđa tla na karbonatnom lesu u istočnom dijelu Slavonije. Nalazimo je i na karbonatnim tlima koja su razvijena na laporima u okolini Zagreba, Samobora, Slavonskog Broda i obroncima Bilogore. Prema podacima iz literature, kloroza se javlja na breskvama uzgajanim na karbonatnim tlima koja sadržavaju 6 – 8 posto aktivnog vapna i imaju alkalnu reakciju (pH od 8,0 do 8,5). Iskustvo je pokazalo da se na rezultate stranih istraživanja ne možemo osloniti. Na temelju naših istraživanja u obalnom se području ferokloroza bresaka uzgajanih na sjemenjacima vinogradske breskve javlja na tlima koja sadržavaju više od 4 posto aktivnog vapna i imaju alkalnu reakciju. U Slavoniji gdje su tla razvijena na karbonatnom lesu, kloroza bresaka javlja se ako tlo sadržava više od 3 posto aktivnog vapna i ima alkalnu reakciju (pH- -8,0). Ako se breskve uzgajaju na podlozi GF 677 (koja je danas više u primjeni od vinogradske breskve), tada se kloroza javlja na tlima koja sadržavaju više od 10 – 12 posto aktivnog vapna i imaju alkalnu reakciju. Kako vidimo, podloga GF 677 koja je nastala križanjem između breskve i bajama (badema) puno je otpornija na feroklorozu. Podloge dobivene selekcijom šljive također su otpornije na feroklorozu.
Ferokloroza vinove loze
Prva proučavanja ferokloroze vinove loze na karbonatnim tlima započeta su prije 120 godina.
Od tada pa do danas stečeno je bogato iskustvo. Kako karbonatna i subalkalna tla zauzimaju velika prostranstva u područjima gdje su klimatske prilike vrlo povoljne za uzgoj vinove loze i postizanje dobre kakvoće grožđa, a time i vina, bilo je potrebno proučiti mogućnosti da se vinova loza uzgaja na tim tlima, a da ne oboli od ferokloroze. Ustanovljeno je da su pojedine podloge na koje se cijepi vinova loza različito osjetljive, odnosno otporne prema feroklorozi.
Danas imamo velik broj podloga koje mogu podnijeti razmjerno velike količine aktivnog vapna u tlu. Tako primjerice podloga 41 B može podnijeti i do 40 posto vapna u tlu. Druge podloge kao što su S. 0. 4 (Oppenheim), 225 Ru (Rugieri), 1103 (Paulsen) i 775 P (Paulsen) podnose do 17 % vapna, a podloge Kober 5 BB i 779 P (Paulsen) podnose do 20 % vapna. Kako vidimo postoji razmjerno velika mogućnost da se uzgoj vinove loze proširi i na manje karbonatna tla, ako se odaberu prikladne podloge. Jasno, to ovisi i o drugim čimbenicima, a najviše o biološkim i gospodarskim svojstvima pojedine podloge u odnosu na pojedinu sortu. Simptomi ferokloroze javljaju se najprije na lišću vršnih djelova mladica i to kao internervalna kloroza koja poslije zahvati čitavu plojku lista.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrijeme je postrne sjetve
Sljedeći članakAmanite – rod smrtno otrovnih, ali i vrlo kvalitet
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.