Gospina trava je višegodišnja zeljasta biljka, iz gornjeg dijela busena svake godine razvije se veći broj stabljika visine 60-100cm, čvrste i pri vrhu razgranate. Listovi su ovalni, dužine 3 do 4 cm. Gledamo li list prema svjetlu, uočit ćemo sitne točkice poput perforacije zbog čega je njeno latinsko ime Hypericum perforatum. Cvjetovi su svijetložuti do zlatnožuti, promjera 2 do 3 cm, s pet latica. Gospina trava cvate od lipnja do kolovoza, u plodu, čahuri, nalaze se tvrde tamnosmeđe sjemenke – sjeme je sitno, crno i dozrijeva u kolovozu i rujnu. Masa 1000 sjemenki je 0,12 do 0,14 g. Biljka se razmnožava sjemenom i izdancima iz baze stabljike. Dobro podnosi sušu i niske temperature.

Aktivne tvari

Gospina trava sadrži više aktivnih tvari. Najvažnije među njima su hipericin, pseudohipericin, izohipericin, protohipericin i flavonoidi koji uključuju hiperozide, quercitin, rutin i biflavone. Osim ovih tvari, gospina trava sadrži hiperforin, tanine, eterično ulje i procijanidine. Gospina trava koristi se kao antiseptik za liječenje rana i opeklina, a poznato je i njeno sedativno i diuretičko djelovanje kod liječenja neuroloških bolesti, hemoralgije, proljeva, bolesti urinarnog trakta kao i kod liječenja gastritisa i čira na želudcu. Korištenje suhog ekstrakta kao antidepresiva, ovu je biljku učinila jednom od najtraženijih i najviše istraživanih u Europi. Novija istraživanja provedena u SAD-u pokazala su da sadrži antivirusno djelovanje tako da se čak primjenjuje u liječenju AIDS-a.

Uzgoj – gospina trava

Kao višegodišnja biljka, gospina trava se ne uzgaja u plodoredu, a najbolje predkulture su one koje ostavljaju zemlju bez korova. U prvoj godini uzgoja potrebno je osigurati što dublji i rastresitiji sloj tla kako bi se mlade biljke brže razvile i bolje ukorijenile. Prije obrade tla može se obaviti gnojidba stajnjakom, u količini 30 do 50 t/ha, ovisno o plodnosti tla. Neposredno prije sjetve gnoji se mineralnim NPK 10:20:20 gnojivom u količini 300 do 600 kg/ha. Gnojidbu mineralnim gnojivom treba obaviti i tijekom berbe, kasno u jesen ili u rano proljeće. Nakon gnojidbe obavlja se međ uredna obrada ili okopavanje.

Za prihranu koriste se dušična gnojiva. Gospina trava razmnožava se dijeljenjem starih busena ili presadnicama. Presadnice se uzgajaju u hladnim lijehama. Sjeme se sije u redove, na dobro pripremljeno tlo tijekom lipnja. Sjeme se ne pokriva jer bolje klija na svjetlu, samo se blago pritisne zbog boljeg kontakta s vlažnim tlom. Zbog jake osunčanosti i isparavanja, ljetne lijehe potrebno je zasjenjivati. Biljke niču 14 do 20 dana nakon sjetve. Mlade biljke ljeti treba plijeviti, prihranjivati i zalijevati. Tako njegovane biljke do vremena cvatnje dovoljno se razviju pa već prve godine uzgoja daju relativno zadovoljavajuću količinu cvata. Za sjetvu 1 m2 rasada potrebno je oko 0,5 g sjemena, od čega se dobije 300 do 400 dobro razvijenih sadnica.

Uvjeti uzgoja

Gospina trava ne zahtijeva posebne uvjete uzgoja, ali poželjno je izbjegavati zasjenjene i vlažne terene. U vrijeme rasta i cvatnje treba joj nešto više topline. Može se uzgajati na gotovo svim tipovima tla osim močvarnih. Najbolje prinose daje na dubokim i plodnim tlima Sadnja Gospina trava sadi se u dva roka, jesenski i proljetni. Ako nije obavljena u jesen, proljetnu sadnju treba provesti što ranije, najkasnije do polovice travnja. Biljke se sade u redove na razmak 50 do 70 cm što se usklađuje s mehanizacijom za međurednu obradu i žetvu. Njega Njega nasada sastoji se od okopavanja, međuredne obrade, prihranjivanja i eventualnog natapanja.

Okopavanje i međuredna obrada obavljaju se nekoliko puta godišnje, ovisno o zakorovljenosti i zbijenosti tla. Okopavanje je potrebno, osobito u prvoj godini uzgoja, jer mlade biljke se vrlo sporo razvijaju, tako da ih korov može dodatno usporiti pa čak i uništiti. Prihrana u vegetaciji znatno pomaže razvoju biljaka. Osobito im pomaže u prvoj godini uzgoja u fazi formiranja busena. Prihrana se najčešće obavlja u dva navrata dušičnim gnojivom u količini 100 do 150 kg/ ha KAN. Krajem vegetacije ili početkom nove, uz kultiviranje se unosi 15 do 200 kg/ha NPK 15:15:15.

Žetva – gospina trava

U prvoj godini uzgoja u nizinskim krajevima prva žetva obavlja se krajem lipnja, početkom srpnja, a druga krajem kolovoza. Iznad 800 m nadmorske visine prve godine žetva se obavlja u kolovozu, a druge godine moguće su i dvije žetve. Cvatovi se beru sa stabljikom dužine oko 25 cm. Najbolje ih je brati kada je podjednak broj neotvorenih pupoljaka i već otvorenih cvjetova. Druga žetva moguća je već za 40 do 50 dana.

Uklanjanje starih stabljika

Kako se kod gospine trave kosi ili žanje samo vršni dio, cvat sa stabljikom dužine oko 25 cm, ostatak stabljike potrebno je ukloniti. To se obavlja na kraju vegetacije kako bi se novi nadzemni izboji mogli normalno razvijati, a iduća berba obavila bez teškoća. Ovaj se posao obavlja košenjem i obaveznim odnošenjem ostataka.

Natapanje

Natapanje je osobito važno nakon prvog otkosa kada njime stvaramo uvjete za drugu žetvu. Kod mladog nasada u prvoj godini natapati treba i nekoliko puta tijekom vegetacije, ovisno o vremenskim prilikama, kako bi se osigurao što bolji i ujednačen razvoj.

Sušenje

Manje količine suše se prirodno, na tamnom i zračnom mjestu, pri čemu debljina sloja ne smije biti veća od 10 cm. Za proizvodnju na veliko, sušenje se obavlja u sušarama na temperaturi do 50 °C. Za 1 kg suhih dijelova biljke potrebno je oko 4 kg svježih. Prinosi nadzemnog dijela biljke u prvoj godini uzgoja kreću se oko 2000 kg/ha, a druge 4000 do 5000 kg/ha u dvije žetve.

""

Prethodni članakU 3 mjeseca Agencija ugovorila 97 novih IPARD projekata
Sljedeći članakObavijest voćarima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.