Ovaj krug natječaja biti će otvoren do 7. lipnja ove godine do kada svi zainteresirani korisnici ovog programa trebaju prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i dostaviti je u Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Da podsjetimo, krajnji korisnici ovog natječaja mogu biti fizičke i pravne osobe, upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te obveznici Poreza na dodanu vrijednost; odnosno obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti i trgovačka društva koja imaju registriranu djelatnost koja je predmetom ovog natječaja, te koja ispunjavaju sve navedene uvjete natječaja.
Sredstva iz ovog kruga natječaja dodjeljivat će se za sektor Mjere 101 – ”Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”, te Mjere 103 – “Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice”. Ove Mjere pokrivaju sektore; mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, sektor jaja, voća i povrća, žitarica i uljarica, sektor mesa, ribarstva, vinarstva, te sektor maslinovog ulja.
Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po korisniku u vremenskom okviru IPARDA ograničena je na 3 mil. Eura, s jednom iznimkom u sektoru maslinovog ulja gdje je maksimalna vrijednost ukupnih prihvatljivih ulaganja ograničena na 500.000 Eura.
Mjera 101 – “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”
Unutar Mjere 101 minimalna ukupna vrijednost ulaganja po pojedinom korisniku ograničena je na 13.500 Eura, dok maksimalna vrijednost ulaganja po korisniku iznosi 900.000 Eura. Izuzetak je sektor jaja gdje gornja granica može iznositi i do 2.000.000 Eura, u slučaju da se ulaganje odnosi na udovoljavanje standardima Zajednice u skladištenju/ rukovanju gnojivom i u uzgojnim sustavima koji poštuju uvjete određene Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05 i 101/07) u jednom projektu.
Udio javne pomoći po projektu (koja, osim sredstava IPARD programa obuhvaća i druge međunarodne ili nacionalne programe financiranja) može iznositi do 50% ukupnog prihvatljivog ulaganja, a može biti i viši i to u sljedećim slučajevima:
-ako ulaganje u okviru ove mjere provodi mladi poljoprivrednik, odnosno poljoprivrednik koji na dan donošenja Odluke o dodjeli sredstava ima manje od 40 godina, iznos javne potpore će iznositi do 55% ukup nog prihvatljivog ulaganja,
-ako se ulaganje u okviru ove mjere provodi u planinskim područjima (gradovi i općine koji su obuhvaćeni Zakonom o brdsko planinskim područjima)
-ako ulaganje u okviru ove mjere provodi mladi poljoprivrednik koji na dan donošenja Odluke o dodjeli sredstava ima manje od 40 godina starosti i ako se ulaganje provodi u već spomenutom planinskom području, udio javne pomoći će iznositi do 65% ukup nog prihvatljivog ulaganja, te ako se ulaganje u okviru ove mjere odnosi na zaštitu vode od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora u skladu s provedbom EU regulative 91/676/EEC ili u slučaju ulaganja provedenih na područjima pogođenim prirodnim katastrofama, udio javne pomoći će iznositi do 75% ukupnog prihvatljivog ulaganja.
Prihvatljivi izdaci koji se mogu financirati iz IPARD sredstava odnose se na sljedeće stavke:
A) Izgradnja/rekonstrukcija – uključuje:
-Troškove nabave gotovih komponenti i dijelova (troškove kupnje i transporta) i njihovu instalaciju i
-Troškove izvođenja radova (materijal,transport i radove).
B) Oprema – uključuje:
-Troškove kupnje, transporta i instalacije.
C) Opći troškovi – uključuju;
-Troškove intelektualnih usluga; projektanata,inženjera, savjetnika i sl.

Prethodni članakSkupljanje abmalažnog otpada SZB za 2018.
Sljedeći članakCvijetnjak naših baka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.