Jedan je od glavnih razloga tako velikih gubitaka što se oko 80 posto ovaca janji noću.
Da bi se gubici smanjili, potrebna su četiri preduvjeta:
• osigurati odgovarajuće ambijentalne uvjete za janjenje,
• pripremiti ovcu za janjenje,
• pomagati ovci pri janjenju,
• pravilno postupati s ovcom i janjetom nakon poroda.
Ambijentalni uvjeti za janjenje
Ovca je poliestrična životinja. Ako joj osiguramo optimalne uvjete držanja, potrebnu hranidbu i zdravstvenu zaštitu, može se janjiti tijekom cijele godine. Osobito je to izraženo u solčavsko-jezerske, romanovske i finske pasmine ovaca.
Od svibnja do listopada u pravilu se janje na pašnjaku. Ako vladaju nepovoljne vremenske prilike, moramo im osigurati natkriveni prostor za janjenje.
Prostor za janjenje, rodilište, može biti odvojeni dio u sklopu ovčarnika ili zaseban objekt kao na velikim farmama.
Rodilište mora biti prozračno, bez propuha, s dovoljno svjetla, stelja u njemu mora biti čista i suha, temperatura bi trebala biti oko 10° C. Rodilište je podijeljeno na boksove za 2 – 3 ovce, ne za više. Također, moramo imati individualne boksove za smještaj ovaca koje ne prihvaćaju janjad.
Podna površina po ovci mora biti 2 četvorna metra. Prozori moraju biti najmanje 10 posto površine poda.
Objekt namijenjen janjenju mora biti očišćen, dezinficiran, a zidovi i strop ovapnjeni.
Priprema ovaca za janjenje
Ovca nosi prosječno 150 dana, odnosno između 146 i 156 dana.
Vanjski, vidljivi znakovi bređosti uočavaju se u četvrtom mjesecu. Ovcama raste trbuh koji poprima ovalni oblik. Mjesec do mjesec i pol prije janjenja ovci počinje rasti vime, kažemo da je počela nalijevati. Pogotovo je to vidljivo tri tjedna prije janjenja.
Znakovi skorog janjenja vidljivi su 3 – 5 dana prije poroda. Tada ovcu treba odvojiti u boks za janjenje, prethodno pripremljen.
Ovca oteažno hoda, osobito one koje nose dva ili više plodova. Stidnica otječe, vime naglo raste, a trbuh se polako spušta.
Dva do tri dana prije janjenja uočavaju se gladne jame, stidnica postaje crvenom, pa je ovcu potrebno pripremiti za janjenje.
Treba joj ošišati vunu na repu i oko stidnice te na prednjem dijelu stražnjih nogu i po trbuhu ispred vimena da bi janje moglo nesmetano naći sisu.
Pomaganje ovci pri janjenju
Na dan janjenja ovca je nemirna. Često liježe i ustaje. Okreće se oko sebe, njuši mjesto na kojem je ležala, bleji. Gladne jame jako su izržaene, vime je otečeno, a sise, zbog dotoka mlijeka, povećane.
Ovcu treba pustiti da se sama ojanji, a samo ako se uoće problemi, treba joj pomoći.
Treba joj polako prići, uhvatiti je i poleći. Za to su potrebne dvije osobe. Nakon toga treba provjeriti položaj ploda. Kad je položaj pravilan, tj. kad zajedno izlaze prednje noge, a na njima glava, pristupa se janjenju. Prvo se povuče jedna, a zatim druga noga. Obje noge sada su u ispruženom položaju. Jedna osoba vuče polagano noge prema vimenu, a druga jednom rukom širi rodnicu a drugom izvlači glavu ploda. To je janjenje u prednjem položaju.

Prethodni članakPaša peradi višestruko korisna
Sljedeći članakUskrsni jelovnik
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.