Japanske prepelice – jednostavan i brz uzgoj

    118

    Mlade prepelice već s mjesec dana dosežu punu veličinu i počinju nositi jaja. Iznimno su korisna zbog visokog postotka minerala, vitamina i proteina potrebnih organizmu. Najviše ih koriste rekonvalescenti radi oporavka organizma nakon bolesti. Meso prepelica je odlična okusa, a priprema se kao i piletina.
    Temeljne razlike
    Iako su otprilike iste veličine, postoji razlika u izgledu između muških i ženskih ptica. Smeđe su boje, perje je s gornje strane šareno da omogući bolje sakrivanje u travi. Ženke imaju na prsima nešto svjetlije perje s crnim točkama, dok mužjaci imaju jednolično crvenkasto prsno perje. Mogu se razlikovati već s tri tjedna.
    Smještaj
    Postoje dva načina smještaja prepelica – u kavezima ili boksovima. Smještaj u kavezima traži nešto više vremena oko hranidbe i čišćenja, ali omogućuje bolji pregled zdravstvenog stanja, nesivosti i kontroliranog razmnožavanja prepelica. U kavezima se obično drže takozvane familije, odnosno jedan mužjak sa 2 – 3 ženke.
    U boksovima prepelice se mogu uzgajati skupno, u omjeru 2 mužjaka na 6 – 8 ženki. Također, mogu se držati ptice određene za tov.
    Kavezi, odnosno boksovi, moraju biti dovoljno prostrani za smještaj ptica, ali i jednostavni za čišćenje. Pticama uvijek moraju biti dostupni hrana i svježa voda. Potrebno je regulirati strujanje zraka, radi izmjene ustajalog svježim, ali i da se uklone neugodni mirisi. Trebalo bi osigurati najmanje 60 cm2 prostora po ptici. Radi redovite nesivosti, ženkama treba osigurati 15 – 17 sati svjetlosti. Ženke nose otprilike po jedno jaje na dan u tijeku prve godine, a potom se nesivost smanjuje.
    Jaja
    Ženke snesu otprilike 320 jaja na godinu. Treba ih skupljati najmanje jednom dnevno. Čuvaju se u hladioniku do 60 dana. Fertilna jaja, svakim danom čuvanja gube fertilitet i trebala bi se iskoristiti najkasnije do sedmog dana. Dakako, najbolja jaja za nasad su ona koja se istog dana pokupe. Ako je danju vrlo vruće ili hladno, jaja treba sakupljati nekoliko puta dnevno. Jaja koja se čuvaju za inkubiranje moraju biti najbolja i ne smiju se prati, da se ne skine voštana prevlaka koja ih štiti od isušivanja. Slažu se širim krajem prema gore, i treba lo bi ih najmanje jednom dnevno okretati. Čuvaju se do 7 dana na temperaturi 12 – 21 °C i relativnoj vlazi oko 75 posto.
    Inkubiranje
    Kako su prepelice tijekom uzgoja izgubile nagon sjedenja na jajima, postoje dva načina da dobijemo pomladak. Jedan je da se jaja nasade ispod golubice ili bantam kokoši, a drugi korištenje inkubatora.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakRezidba mandarine Unšiu
    Sljedeći članakKorjenasto povrće – sjetva u više navrata
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.