Jesenska sjetva matovilca

    49

    Cilj uzgoja, tj. jestivi dio koji koristimo kod matovilca jest razvijena rozeta prije pojave cvjetne stabljike. Nakon nicanja na skraćenoj stabljici razvijaju se nasuprotni, ovalni ili ovalnoizduženi, gotovo sjedeći listovi, tamno zelene do svijetlo zelene boje, ovisno o kultivaru. Listovi su glatkog ruba i posipani vrlo sitnim dlačicama.
    Formiranje rozete
    Za formiranje jestivog dijela, tj. rozete lišća potrebno je od 25 pa i do 110 dana, ovisno o kojem je kultivaru riječ, koji je način proizvodnje, koji su rokovi proizvodnje i koja je lokacija proizvodnje. Tako, uzgajamo li matovilac na otvorenom ili pod folijom, sjetvom ujesen vrijeme od sjetve do tehnološke zrelosti iznosit će od 40 do 110 dana. Uzgajamo li matovilac pod folijom sjetvom u proljeće, broj dana od sjetve do berbe iznosit će od 40 do 55 dana. Kod uzgoja pod mrežom za zasjenjivanje ljetnom sjetvom do berbe će biti potrebno od 25 do 45 dana.
    Ekološki uvjeti uzgoja
    Matovilac nema velike zahtjeve prema tlu. Najbolja su vrtna tla stabilne strukture, blago kisele do neutralne reakcije (pH 5 – 7). Od velike je važnosti da tlo bude dobro drenirano, izravnane površine, kako ne bi došlo i do kratkotrajnog stagniranja vode za jačih oborina. Zbog toga uzdignute gredice imaju prednost pri uzgoju matovilca. Zbog velike otpornosti na niske temperature (podnosi golomrazicu i do -15 °C), matovilac se najviše uzgaja u područjima kontinentalne klime. Međutim, kad je u pitanju tržna proizvodnja, prednost imaju područja s blagim zimama, što omogućuje dospijevanje i berbu zimi. Zimska proizvodnja na Sredozemlju, gdje to tip i struktura tla dopuštaju, može biti vrlo zanimljiva za obiteljska gospodarstva. Što se tiće ostalih temperaturnih pragova, minimalna temperatura klijanja tek je nešto viša od 0 °C, minimalna temperatura rasta 5 °C, a optimalna je temperatura rasta oko 10 °C.
    Izbor kultivara
    Općenito, kultivari matovilca mogu se svrstati u dva glavna tipa. Prvi je raniji, intenzivnijeg rasta, veće rozete lišća, bujnog i izduženog lišća, svjetlije zelene boje i manje je otporan na niske temperature. Drugi je tip sitnije rozete ali bogatije lišćem, listovi su tamno zeleni, čvršći, intenzivnijeg okusa i otporniji na niske temperature, pa se zbog toga i više cijeni.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakZagađeno zrnje dodatno čistiti
    Sljedeći članakU vrijeme zasušenja – nužna zaštita upale vimena
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.