Koji hibrid kukuruza izabrati za sjetvu?

    58

    Naši poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost među ponuđenim hibridima na tržištu birati jedan ili više njih za sjetvu na svojim površinama. Moraju znati što žele od izabranog hibrida, a najčešći odgovor je – najbolji hibrid. No, ne postoji jedan najbolji hibrid, ne samo za sve proizvođače na malom prostoru, primjerice jednom selu, nego ni za sve parcele jednog proizvođača. Stoga se poljoprivrednici moraju raspitati o potencijalnoj rodnosti (prinosu) i drugim svojstvima hibrida kod stručnjaka savjetodavne službe, na danima polja kukuruza ili stručnim predavanjima, u stručnim glasilima i poljoprivrednim ljekarnama, a i kod svojih susjeda.
    Duljina vegetacije
    Dobro poznavanje duljine vegetacije vrlo je važno pri izboru hibrida. Ako se to ne zna, može se izabrati raniji ili kasniji hibrid nego što bi trebalo za određeni kraj. Tako će se napraviti grješka jer je prerani hibrid obično manje rodan, a prekasni neće dozoriti i opet će dati manji prinos prevlažnog zrna od pravilno izabranog hibrida. Pravilan izbor hibrida osobito je važan na parcelama gdje se ujesen planira posijati strna žitarica poput ječma ili pšenice, budući da se obrada tla i sjetva te iduće kulture mora obaviti unutar optimalnih rokova, a što često nije moguće ako se izabere prekasni hibrid.
    Kukuruz je jedna od najraznolikijih kultura po duljini vegetacije. U nas njegova vegetacija od sjetve do zrelosti traje svega oko 100 dana u brdskim i predplaninskim krajevima Like i Gorskog kotara, pa više od 160 dana u istočnoj Slavoniji. Međutim, duljina vegetacije istog hibrida, ako se broji u danima, različita je u raznim godinama u istom kraju. Još je veća razlika u raznim krajevima. U toplijim krajevima i u toplijim godinama isti hibrid treba manje dana da bi sazorio nego u hladnijim. Za isti hibrid razlika u duljini njegove vegetacije može iznositi 20 i više dana među raznim krajevima i godinama. Zbog toga, isti hibrid u jednom kraju, pr. u istočnoj Slavoniji, može rano dozoriti i biti pobran u rujnu, a u drugom kraju, pr. u Zagorju, kasno dozoriti i biti bran potkraj listopada. Tada će proizvođač u Slavoniji za takav hibrid reći da je rani, a u Zagorju da je kasni. Kako bi se izbjegli navedeni nesporazumi među proizvođačima, ali i stručnjacima, i da bi se za svaki hibrid znalo što znači njegova duljina vegetacije, svi hibridi se po svojoj vegetaciji svrstavaju jedan iza drugog i dijele u vegetacijske skupine dozrijevanja.
    Skupine dozrijevanja označuju se stoticama, pa imamo hibride skupine 100, 200, 300 itd. U bilo kojem kraju najraniji su hibridi iz skupine 100, a sve su kasniji što pripadaju skupini s većim brojem. U nas se mogu uzgajati hibridi od rane skupine 100 u svim krajevima gdje se može sijati kukuruz, pa do kasne skupine 700 samo u istočnoj Slavoniji i Baranji (i u Dalmaciji uz natapanje).

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakProljetno zasnivanje travnjaka
    Sljedeći članakRokovi plaćanja državnih potpora u poljoprivredi
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.