Koli-mastitis, životno opasan

    14

    Kako postupati sa životinjama pri pojavi upale vimena, danas postoje različita mišljenja. Neki smatraju da je to isključivo pitanje vlasnika životinje. Veterinar će biti degradiran ako postupi kao prodavač tuba za liječenje mastitisa. Tko, ako ne veterinar, poznaje patologiju mastitisa, zna i promiče da će nestručna obrada akutnog mastitisa ili uzrokovati gubitak životinje, ili će akutna upala postati kronična. Onaj koji poznaje i vlada farmologijom, a to je veterinar, jedini je pozvan na stručno liječenje mastitisa. Pritom je odlučujuće, veterinara pozvati na vrijeme. Pozivi će biti to češći, ako je uzgajivaču jasno da će veterinar bolje obraditi životinju nego on.
    Cilj obrade akutnog mastitisa mora biti potpuna uspostava funkcije tkiva vimena. Laicima je samostalna obrada te bolesti za to prikladnim lijekovima zakonski zabranjena. U tim zahvatima koje provodi veterinar, uzgajivač ne može biti aktivan da potrebnim medikamentima koji stoje na raspolaganju sam liječi. Drži li uzgajivač na zalihi mnogo medikamenata (koje je on dobio od veterinara), njemu su djelovanja pojedinih supstancija iz njih manje poznata, što vrijedi i za kombinaciju veće količine medikamenata. Akutni mastitisi liječe se na različite načine. U mnogo slučajeva riječ je o stanjima opasnim po život životinje, što zahtijeva širi medikamentozni zahvat, jer je za tu intervenciju često potrebno 5 – 10 lijekova. Kombinaciju treba birati i osnivati tako da ne će biti sumnje na polipragmaziju (doze lijeka ispod propisane količine).
    Onaj koji misli da će koli-mastitis riješiti jednom aplikacijom lijeka u vime, tim je zahvatom unaprijed izgubio.
    Klinička slika

    Koli-mastitisi ne nastaju odjednom, “iz vedra neba”. U pojedinim slučajevima, često i prije početka, bolest počinje vodenastim proljevom. Tijek bolesti često je popraćen znatnim tegobama općeg stanja životinje.
    Klinička slika koli-mastitisa prepoznatljiva je perakutnim, akutnim ili kroničnim tijekom.
    Temperatura tijela je povišena i može dostići 41 °C i više stupnjeva. Uzimanje hrane i vode prestaje, čest je vodenast proljev prije obolijevanja mliječne žlijezde. Prednjače jake tegobe općeg stanja, puls viši od 100/min, površno disanje, drhtanje muskulature, osobito u području stražnjih nogu, atonija buraga, pa čak i ukočenost i eksikoza (izlazak tekućine iz tijela) (Bergman, 1994.). Oboljele četvrti vimena kod akutnog su tijeka u visokom stupnju edematozna, koža nije pokretljiva, temperatura kože je povišena, a napadnuta područja bolna. Karakter mlijeka, sekrecija (lučenje) nije više održiva.

    (Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakNew Hampshire – popularna pasmina kokica
    Sljedeći članakJesenska sadnja voćaka
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.