Vrlo sitno sjeme peršina i mrkve ugodna je mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja. Kako svo korjenasto povrće ima mesnati korijen radi kojega ih i uzgajamo, zahtjevaju uzgoj na dobrom strukturnom tlu kako bi se mogli razviti lijepi, pravilni korijeni koji će se lagano vaditi iz zemlje.
Još nije kasno za sjetvu korjenastog povrća
Nabrojene vrste korjenastog povrća spadaju u porodicu štitarki s lijepim, dekorativnim nadzemnim dijelom (posebno kad cvatu). Listove ugodnoga aromatičnog mirisa, posebice peršina i celera, koristimo kao začin, i to u svježem stanju i osušene. U vrtu ili cvjetnom loncu mogu biti posijane kako bismo ih mogli koristiti tijekom sezone bez obzira hoćemo li vaditi korijen. Vrijeme sjetve može biti u više navrata. Mladi listovi mogu se djelomice trgati (ne cijela rozeta) i koristiti, a biljka može rasti i hraniti budući mesnati korijen.
Vrijeme sjetve
Glede sjetve i uzgoja, celer je kultura koja se od nabrojenih vrsta sije najranije jer se jedino on uzgja iz prijesadnica. Zbog dugog razdoblja rasta i razvoja. Pastrnjak je iduća kultura koju treba sijati što ranije. No, mrkva i peršin mogu se sijati u više navrata kako bismo imali što kontinuiranije na raspolaganju svježe listove i mlade korijene tijekom sezone uzgoja na otvorenim gredicama.
Niti jedna od ovih kultura ne voli tlo gnojeno svježim stajskim gnojem. Zato već ujesen treba pripremiti – gnojiti gredice za proljetni uzgoj povrća. U malim vrtovi ma rokovi sjetve lako se pomiću jer glavni cilj nije dobivanje visokih prinosa i prodaja. Nego podmirivanje potreba kućanstva.
U malom obiteljskom vrtu uvijek je dobro uzgojiti začinsko bilje, u koje možemo ubrojiti i mrkvu, peršin, celer i pastrnjak. Korijeni tih kultura oplemenjuju okus pojedinih jela, ali mogu biti i njihov sastojak u većem omjeru, primjerice u nekim varivima. Od njih se mogu pripremati salate (od mrkve ili celera). Razvojem prerađivačke industrije korjenasto povrće se koristi za preradu i sušenje, pa se i uzgajaju na većim površinama u tu svrhu.
