Medvjeđi luk, srijemuš, crijemuš, divlji luk ili šumski luk (Allium ursinum L.) raste po sjenovitim i vlažnim šumama, uz šumske putove i potoke, gdje često u gustim pulacijama u cjelosti prekriva šumsko tlo.

""

Trajnica je s duguljastom bjeličastom lukovicom (promjera oko 1 i dužine 2-6 cm) obavijenom bijelom prozirnom kožicom. Stabljika je uspravna, gola, na presjeku trokutasta ili gotovo okrugla, visoka 20-30 cm. Sjajni, tamnozeleni listovi, najčešće dva, samo ponekad tri na jednoj biljci, imaju dugačke peteljke, široki su i plosnati, pri vrhu ušiljeni. Sitni bijeli zvjezdasti cvjetići pojavljuju se od travnja do lipnja i formiraju plosnati cvat, nalik na štitac, koji je prije no što se rascvjeta ovijen bjeličastim ovojem. Plod je tobolac s više crnih sjemenki koje raznose mravi. Cijela biljka intenzivno miriše na češnjak, osobito ako se protrlja ili zgnječi u ruci.

Uzgoj srijemuša

Medvjeđi luk, srijemuš je kao začin i povrće dekorativnog izgleda pogodan za sadnju u vrtu, najbolje ispod neke voćke ili grma. Razmnožava se sijanjem sjemena, no najjednostavnije je u vrijeme cvatnje, ili odmah nakon nje, biljku iskopanu iz šume posaditi na sjenovito ili polusjenovito mjesto u vrtu. Već slijedećeg proljeća niknut će mlade biljke koje se mogu brati bez straha da će doći do zamjene s nekom otrovnom biljkom.

Ukoliko nemate dovoljno beračkog iskustva i znanja ne upuštajte se sami u branje srijemuša. Zamolite nekog znalca da prošeće s vama šumom ili se priključite nekoj od brojnih udruga koje organiziraju odlaske u prirodu. U literaturi se uvijek upozorava na mogućnost zamjene listova srijemuša sa listovima đurđ ice (Convalaria majalis), mrazovca (Colchicum autumnale) i čemerike (Veratrum album) koje su izrazito otrovne biljke i čije konzumiranje može završiti i smrću. Iako najčešće ne rastu na istim staništima sa srijemušem (srijemuš je šumska, a mrazovac livadna biljka) i niti jedna od njih nema karakterističan miris češnjaka prošle smo godine bili svjedoci zamjena srijemuša mrazovcem koje su nažalost imale tragičan ishod. Zato treba jako paziti da se nehotice koji od otrovnih listove ne nađ e u košarici s nabranim srijemušem.

Medvjeđi luk, srijemuš – ljekovitost

""

Ljekovitost srijemuša poznavali su već stari Rimljani i smatrali ga čak djelotvornijim od bijelog luka. Za razliku od većine drugih ljekovitih biljaka ne koristi se u sušenom stanju jer tada gubi ljekovitost. Sadrži alicin koji ima antibiotsko djelovanje, etericno ulje s alilsul dima, biološke katalizatore te do 15% polisaharida izgra đenog od voćnog šećera. Listovi su bogati C vitaminom (20-50 mg%), a sadrže i oko 7 mg% karotina. Najčešće se koristi protiv povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi i kod ateroskleroze. No ima i brojna druga pozitivna djelovanja. Smatra se da poboljšava pamćenje, pomaže kod vrtoglavice i pritiska u glavi te služi kao preventiva od infarkta.

Odlično je sredstvo protiv prekomjerne sluzi u dišnim organima, kod slabog apetita, bolesti jetre, upala mokračnih kanala. Također tvrde stolice, akutnih i kroničnih proljeva, crijevnih parazita. Čisti krv od nagomilanih otrova i time ublažava tegobe kod reume, gihta i kožnih bolesti, osobito lišajeva. Teže zacjeljive rane brže će zacjeliti ako se mažu sokom srijemuša. Osobe s osjetljivim želucem teško podnose uobicajene pripravke od srijemuša, ali mogu 2-3 lukovice staviti u toplo mlijeko i nakon 2 sata stajanja piti tako dobiveni pripravak u gutljajima.

Tinktura od listova

200 g listova usitniti i preliti s litrom rakije. Zatvoriti i ostaviti da odstoji 3 tjedna, uz povremeno miješanje ili protresanje. Procijeđenu tinkturu čuvati u tamnoj, dobro zatvorenoj boci. Uzimati dva do tri puta dnevno po jednu malu (čajnu) žlicu tinkture umiješane u malo vode ili čaja.

Tinktura od lukovica

300 g lukovica oprati i očistiti. U staklenu ili porculansku zdjelicu staviti 2 dl rakije, dodavati jednu po jednu lukovicu i gnječiti ju u tekućini da ne potamni u dodiru sa zrakom. Dobivenu masu preliti u staklenku sa širokim grlom, dodati 8 dl rakije, dobro zatvoriti i ostaviti na tamnom mjestu oko 3 tjedna uz povremeno miješanje ili protresanje. Nakon toga procijediti i koristiti kao i tinkturu od listova.

Medvjeđi luk srijemuš – svježi sok

Dvije šake listova ili lukovica izmiješati u električnoj mješalici sa 100 ml vode, ocijediti i spremiti u hladnjak. Dva do tri puta dnevno uzimati jušnu žlicu soka.

Medvjeđi luk srijemuš – vino

Šaku sitno nasjeckanih listova kratko prokuhati u 3 dl bijelog vina. Zasladiti medom po ukusu i piti tijekom dana u gutljajima.

Ukiseljene lukovice srijemuša

Sastojci. 150 g opranih i očišćenih lukovica, 100 g octa, 1 žličica sjemena bijele slačice (gorušice), 0,5 cm sitno nasjeckanog korijena svježeg đumbira, malo soli (1 žličica) i šećera. Priprema: zakuhati ocat sa začinima, dodati lukovice i kuhati par minuta. Lukovice izvaditi, slagati u ugrijanu, steriliziranu staklenku i zaliti octom. Zatvoriti i ostaviti stajati 3 tjedna da se sastojci prožmu.

Medvjeđi luk, srijemuš u kuhinji

Mladi i sočni listovi ubrani tijekom proljeća pripremaju se kao špinat (često uz dodatak listova koprive), koriste kao ukusan dodatak salatama, umacima, varivima, juhama, jelima od ribe i mesa. Od njih se pripremaju sirni namazi, omleti, rižota, okruglice sa sirom i njoke, popećci. Dodaju se u nadjev za pite, palačinke i jastučiće od tijesta. Lukovice se mogu kiseliti, a nezreli trodjelni plodovi, ubrani početkom ljeta, koriste se kao pikantan začin i često se nazivaju „kapare medvjeđeg luka“. Cvjetovi služe kao dekoracija, a cvjetni pupoljci se također mogu kiseliti.

Krem juha od listova srijemuša

""

Sastojci: 2-3 šake medvje đeg luka, 1 glavica crvenog luka, 2 krumpira, 2 žlice ulja, 0,75-1L povrtnog temeljca (ili vode), sol, papar i vrhnje po želji. Priprema: Opranim listovima srijemuša odstraniti peteljke i narezati ih na rezance. Krumpir oguliti i narezati na kockice. Na zagrijanom ulju pirjati crveni luk, dodati mu medvje đi luk i krumpir te zaliti temeljcem da povrće bude prekriveno. Kuhati na laganoj vatri dok povrće ne omekša (20- 30 minuta) i izmiksati štapnim mikserom. Vratiti na vatru, dodati temeljac do željene gustoće i začiniti solju i paprom po ukusu. Po želji dodati i vrhnje.

Pesto od srijemuša

Sastojci: 150 g listova medvje đeg luka narezanih na rezance, 100 mL maslinovog ulja, 50 g pinjola (ili oraha ili sjemenki suncokreta), 50 g parmezana ili nekog drugog sira. Priprema: u blenderu dobro izmiksati maslinovo ulje i srijemuš, a zatim smanjiti brzinu i dodati sir i pinjole. Ostaviti sat, dva stajati da se sastojci prožmu. U hladnjaku se može čuvati i nekoliko dana. Koristiti kao premaz na sendvičima, dodatak tjestenini, nadjev za ki flice ili palačinke, dodatak uz riblja i mesna jela.

Pita od prhkog tijesta s medvjeđim lukom

Sastojci za prhko tijesto: 250g oštrog brašna, 125 g maslaca, 100 g svježeg sira, ½ žličice praška za pecivo,1 jaje, ½ žličice soli. Priprema: Od sastojaka umijesiti tijesto, oblikovati ga u lopticu, umotati u prozirnu foliju i staviti u hladnjak najmanje pola sata. Tanko ga razvaljajti i obložiti njime kalup premazan maslacem. Tijesto na dnu kalupa na nekoliko mjesta izbosti vilicom i peći 15 minuta na 180-200º C. Sastojci za nadjev: 150-200g sitno isjeckanih listova medvjeđeg luka, 100g dimljene slanine, 275 g svježeg sira, 250 g vrhnja, 2 jaja, malo maslaca, sol i papar po ukusu. Priprema nadjeva: na maslacu lagano propirjajti listove medvje đeg luka i dodati slaninu izrezanu na kockice. U ohlađ eno umiješati sir, razmućena jaja, vrhnje i začiniti po ukusu. Na polupečeno tijesto izliti nadjev i sve zajedno peći još oko 30 minuta tj. dok nadjev ne očvrsne.

Zeleni njoki

Sastojci: 70 dag kuhanih, propasiranih krumpira, 25 dag brašna, 1 veće jaje, 1 vezica medvje đeg luka (oko 15 dag), 1 žlica maslaca ili masti, malo soli. Priprema: krumpire skuhati u ljusci, oguliti i još vruće propasirati ili izribati. Listove srijemuša prokuhati, dobro ocijediti i usitniti. Od svih sastojaka umijesiti mekano tijesto i razdijeliti ga u tri dijela. Radnu površinu pobrašniti i od svakog dijela oblikovati kobasicu debljine palca. Rezati svakih 2-3 cm njoke i oblikovati ih tako da se njima pro đe preko ribeža ili vilice. Stavljati ih u zasoljenu kipuću vodu i kuhati dok ne isplivaju (dvije do tri minute). Servirati uz ribani parmezan, umak od rajčice ili kao prilog uz gulaš, pašticadu i sl.

Prethodni članakOsvježavajući umak
Sljedeći članakDomaći namaz od poriluka i sira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.