Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 30. svibnja raspisala je 5. natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD programa u mjerama 101 i 103. Natječaj je otvoren do 11. srpnja. Budući da smo u nekoliko prijašnjih brojeva Gospodarskog lista detaljno prezentirali sve mogućnosti ulaganja u mjeri 101 IPARD programa, ovoga puta donosimo detalje o mjeri 103. Svi oni koji se ne budu stigli pripremiti za ovaj natječaj, do kraja godine će najvjerojatnije imati još jednu prigodu. Natječaji se nastavljaju i u sljedećoj godini, sve do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Koja su ulaganja omogućena u ovoj mjeri?
Ulaganja unutar ove mjere dozvoljena su u sektoru mlijeka i mljekarstva, sektoru prerade mesa, sektoru ribarstva, sektoru prerade voća i povrća, sektoru vinarstva i sektoru maslinova ulja. Kao što je iz navedenog vidljivo, ulaganja u izgradnju novih objekata u pravilu nisu dopuštena, osim u slučaju kada postojeći objekt nije moguće uskladiti s EU standardima na području javnog zdravstva, a koji po izgradnji novog mora biti zatvoren, što se dokazuje Rješenjem o brisanju iz Upisnika odobrenih objekata. Moguća su ulaganja i za pogone koji su usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva, i to ulaganja vezana za dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša, ulaganja u rashladnu opremu za čuvanje sirovog mlijeka, ulaganja u specijalizirana transportna vozila za sirovo mlijeko te ulaganja neophodna za usklađivanje s IPPC direktivom. Slična je situacija i u sektoru mesa. Pogoni koji nisu usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva mogu ulagati u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravaka i preradu mesa; u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje sabirališta za sakupljanje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla; u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave te u opremu za zbrinjavanja otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla. I ovdje je ulaganje u izgradnju novih objekata moguće isključivo onda ako se postojeći objekt zatvara zbog nemogućnosti usklađivanja sa standardima Zajednice. Pogoni usklađeni s EU standardima mogu provesti ulaganja vezana za dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša (obrada otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladni sustavi).
Sektori ribarstva, prerade voća i povrća, maslinova ulja i vinarstva
U sektoru ribarstva dopuštena su ulaganja i u izgradnju kao i u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu riba, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka; otpremnih centara i/ili centara za pročišćavanje živih školjkaša te ulaganja u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave. Dakle, ovdje je dopuštena i izgradnja novih objekata. U sektoru vinarstva dopuštena su ulaganja u opremanje vinarija. Tu je kriterij prihvatljivosti ponešto izmijenjen pa korisnik i nadalje mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina, odnosno Vinogradarski registar, a u godini prije podnošenja prijave mora imati godišnju proizvodnju u rasponu od 200 hl do 20.000 hl vina kategorije kvalitetno i/ili vrhunsko, u skladu sa Zakonom o vinu. Novost je, dakle, uključivanje i vrhunskih vina u ukupni obujam proizvodnje. U sektoru maslinova ulja nije bilo izmjena.
Korisnici sredstava i iznosi potpora
Korisnici mjere 103 su obrti, trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici PDV-a, u rangu mikro, malih ili srednjih poduzeća s manje od 25% državnog vlasništva, odnosno vlasništva jedinica lokalne/regionalne samouprave ili Grada Zagreba. Obveznici IPPC direktive mogu biti i u rangu poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili s godišnjih prometom koji ne prelazi 200 milijuna eura. Korisnik za trajanja IPARD-a u sklopu mjere 103 može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 3 milijuna eura (21,9 milijuna kuna), osim u sektoru maslinova ulja gdje prihvatljivi izdaci ne mogu
prelaziti 500.000 eura (3,65 milijuna kuna).

Prethodni članakMeso s gljivama i umakom od sira
Sljedeći članakPunjena puretina u grahu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.