U posljednjih nekoliko godina izravna prodaja mlijeka izazvala je zanimanje potrošača za proizvode s OPG-a, a time ohrabreni proizvođači pokazuju zanimanje za tu vrstu investicije.

Izravna prodaja mlijeka

Izravna prodaja sve je raširenija u svijetu. U Europi najraširenija je u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, a u posljednje vrijeme i u Sloveniji koja se uvelike ugledala na svoje zapadne susjede. Zanimanje za izravnu prodaju poraslo je i zbog promjena u poljodjelskoj politici. Rezultati tih promjena više su ili manje zastupljeni u svim zemljama Europske unije.
Cijene poljoprivrednih proizvoda imaju tendenciju pada, a istovremeno se udio proizvođača u cijeni proizvoda sve više smanjuje. Carinske pristojbe koje su služile zaštiti domaćih proizvodnji globalizacijom se ukidaju. Sve to rezultira padom dohotka, te životnog standarda poljoprivrednika.

""Pozitivno je to da su za izravnu prodaju zainteresirani i proizvođači i potrošači. Obiteljska gospodarstva najviše osjećaju učinke izravne prodaje, i to na dohotku za svoje obitelji. Pozitivnom imidžu domaćih proizvoda najviše pridonosi poznato podrijetlo, a potrošači takve proizvode smatraju svježijima, ukusnijima i prirodnijima. No i kod takvog oblika prodaje postoje rizici. Dio rizika vezan je uz zakonodavstvo u kojem se mogu očekivati sve veći zahtjevi za higijensku i zdravstvenu sigurnost hrane, a posebice proizvoda životinjskog podrijetla. Propisi su vrlo restriktivni, posebice prema preradi, te mogu otežati i poskupiti izravnu prodaju. Izravna prodaja povećava radno opterećenje na obiteljskim gospodarstvima, pa ih velik broj to ne može izdržati. Izravna prodaja pojavljuje se kao spona između poljoprivrednika koji želi povećati svoj dohodak i potrošača koji želi kupiti proizvod veće vrijednosti. Cijena proizvoda uvećana za iznos trgovačke marže, koja u ovom slučaju ostaje na obiteljskom gospodarstvu, povećava dohodak poljoprivrednih proizvođača. Učinci izravne prodaje na ukupno gospodarstvo mogu biti samo pozitivni jer tržišni i dohodovni potencijal izravne prodaje kod nas još nije ni približno iscrpljen. Obiteljskim gospodarstvima koja razmišljaju o izravnoj prodaji te osobito o povećanju zaposlenosti kao i povećanju dohotka svakako su potrebne kvalitetne polazne informacije za takva ulaganja.

Porast broja mljekomata

""Mljekomati (automati za svježe mlijeko) vrlo su omiljeni i u Njemačkoj. Zanimljivo je vidjeti kako se s problematikom vezanom uz odabir, postavljanje i prodaju mlijeka putem mljekomata nose poljoprivrednici u razvijenijim zemljama. Važna su nam iskustva zemalja koja su sličnija našim proizvodnim uvjetima, osobito ona koja bi nam mogla poslužiti kao put prema uspješnosti i ostvarenju boljih financijskih učinaka u proizvodnji mlijeka. Mnoga su se gospodarstva prije prijelaza na izravnu prodaju bojala velikog ulaganja na početku investicije. No pojavom na tržištu manje zahtjevnih mljekomata rizik je smanjen. Postupak kojim se pritiskom gumba (dugme, senzor) nakon ubacivanja kovanice ambalaža puni mlijekom, uvelike pojednostavnjuje izravnu prodaju. Osobito su tome pridonijeli uređaji kojima se kupci u potpunosti sami poslužuju pa proizvođač mlijeka uopće ne treba biti blizu. Njegova osnovna briga je da u mljekomatu ima uvijek dovoljno svježeg mlijeka, a zadužen je i za njegovo redovito čišćenje.
Početna investicija danas se može mnogo lakše predvidjeti. Troškovi nabave za jednostavni automat (bez vanjskog kućišta) u Njemačkoj kreću se od 5.100 € na više. Kalkulacije su pokazale da se u automat isplati investirati ako se mlijeko prodaje po cijeni od 60 Ct/litri i to već za količinu od 40 litara prodanog mlijeka dnevno. Nije čudo da su automati zbog toga sve omiljeniji i da broj ponuđača stalno raste.
Pri tome se većinom radi o automatima za sirovo mlijeko. Mlijeko se ne pasterizira. Ovi uređaji mogu se držati samo na gospodarstvu uz izravnu prodaju, te samo uz vidljivu i jasnu napomenu da se sirovo mlijeko prije upotrebe mora prokuhati. Druga vrsta mljekomata (Fa. Milch-Concept) namijenjena je za upotrebu izvan gospodarstva, npr. ispred supermarketa. U tom slučaju postoje veće obaveze prema veterinarskoj službi.
Tako se npr. zahtijeva veća opremljenost automata jednom baždarenom pumpom, opskrba električnom energijom u slučaju nužde, mjenjač za novac i slično.

Slična građa automata

""Uređaji su po svojoj građi jako slični. U izoliranom kućištu od nekorodirajućeg čelika smješten je mali spremnik za mlijeko s intervalnom miješalicom, sustavom za hlađenje i automatskim dijelom (elementom) za punjenje povezanim sa zaslonom. Volumen spremnika može se pojedinačno odabrati, a najmanji je zapremine 50 litara. Pojedini uređaji raspolažu s više manjih posuda, kao npr. automat tvrtke „Elmer“. Pri tome svaka posuda ima vlastitu miješalicu. Kad se jedna isprazni, potpuno automatski se prelazi na sljedeću posudu. Ovo rješenje je u odnosu na uređaj s jednom velikom posudom zahtjevnije zbog čišćenja i održavanja. Lakše je ako su spremnici na kotačićima tako da se mogu puniti u komorama za mlijeko, a potom se jednostavno odvoze do predviđenog mjesta. Kod većine uređaja kupac može mlijeko puniti u skoro svaku vrstu posude. S obzirom na visinu posuda ipak postoje ograničenja (npr. Milchbar). Neki proizvođači nude još i povratne boce ili automat za boce kao dodatnu opremu.

Kontrola temperature

""Temperatura mlijeka se automatski kontrolira preko senzora. Praktična je i funkcija alarma (GSM-modul) koja služi za bežični prijenos informacija. Skoro svaki automat raspolaže s jednom takvom funkcijom. Tako se npr. odmah upozorava na prekoračenje temperature, nestanak struje ili na prazan spremnik. Alarm se može aktivirati telefonskim pozivom ili SMS-om. Osim toga proizvođači dodatno nude prikaz kretanja temperature ili dnevnu prodanu količinu mlijeka kao i količinu raspoloživog mlijeka u automatu. Kućište bi trebalo uređaj štititi od vremenskih utjecaja. Često se događa da veterinarski ured propisuje određeno kućište i posebne unutarnje uređaje ili opremu, npr. pod koji se lako održava ili tekuću toplu vodu. Osim toga važna je i dobra ventilacija. Ponekad je svrsishodno kućište izolirati. Automati se često osiguravaju i od mogućnosti smrzavanja.

                                        (nastavlja se)

 
 
Prethodni članakObjavljena 2 nova natječaja iz Vinske omotnice
Sljedeći članakAgencija do sad isplatila 14 milijuna kuna iz IPARD-a za ruralni turizam
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.