Sorte trešanja:

EARLY BIGI (RANA BIGI)

Proizveo ju je selekcioner P. Argot u Francuskoj. U proizvodnju je puštena prvi put 1998. godine. Vrlo je rana sorta trešnje, a preporučujemo ju za uzgoj u obalnom području Hrvatske i u Hercegovini, gdje postoje uvjeti za vrlo rano dozrijevanje. Ova vrlo rana sorta trešnje dozrijeva 2 do 5 dana prije, prije cijenjene vrlo rane sorte Burlat i njezina klona Burlat C1, a to bi bilo oko 20. svibnja. Sorta razvija vrlo bujna stabla sa širokim krošnjama, s velikom obrastajućom rodnom površinom.

Osim velike bujnosti, rano ulazi u produktivnu dob i daje redovite visoke prirode. Cvate kasno. Sorta se ne može oploditi vlastitim polenom, tj. nije samooplodna već se oplođuje polenom sorti Burlat, Lapinsa i Sweewt heart. Kako ove sorte cvatu u isto vrijeme kada i Early Bigi, to je lagano mogu oprašiti i oploditi svojim polenom. Plod trešnje je veliki (prosječna masa ploda iznosi od 9 do 10 grama). Oblika je okruglasto plosnatog a kožica mu je crvena. Meso trešnje je čvrsto, crvene boje, ugodnoga slatkog do slatko-kiselkasta okusa. Plodovi dozrijevaju vrlo rano ali ne jednolično, pa berbu treba provesti u tri navrata. Inače su plodovi srednje osjetljivi na pucanje kožice i mesa ako u vrijeme dozrijevanja, odnosno bubrenja stanica učestalije padaju kiše.

ENRICA (ENRIKA)

Sortu trešnje je uzgojio istaknuti talijanski selekcionar i stručnjak za trešnju prof. dr. G. Bargioni na Institutu za voćarstvo u Veroni. Nastala je križanjem između kvalitetne sorte za strojnu berbu Vittorije (Pobjede) i jednoga odabranog hibrida. Sorta je puštena u proizvodnju 1997. godine. Nije pod patentom.

Plodovi joj dozrijevaju između 16 i 20 dana poslije sorte Burlat, što bi odgovaralo približno oko 15. lipnja, što dakako ovisi prije svega o klimatskim prilikama proizvodnog područja. Razvija bujna stabla sa srednje širokim krošnjama. U rod, odnosno produktivnu dob ulazi vrlo rano, a rodi obilno i redovito. Cvate srednje rano. Sorta trešnje je samooplodna, pa se može oploditi vlastitim polenom. Plod je srednje velik, srcolika oblika tamnocrvene boje. Meso je dosta čvrsto, crvene boje, dobrog slatko-kiselkasta okusa. Peteljka je srednje duga. Sorta je prikladna za strojnu berbu, to jest trešnju strojem. Ukoliko u vrijeme zrenja učestalo padaju kiše tada puca kožica na plodu.

Prethodni članakValenje peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj lijeske (I.)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.