Godine 1935. bila je u Standard of Perfection zaprimljena nova pasmina, koju je prof. Richardson prozvao New Hampshire Reds. Ta novostvorena gospodarska pasmina odlikovala se otpornošću na hladnoću i na veliku vrućinu, vitalnošću. Također brzim i jednoličnim rastom pilića, ranom zrelošću i natprosječnim nesenjem jaja. Nakon 2. svj. rata prve životinje stigle su u Austriju, zatim u Nizozemsku, a 1950. u Njemačku. Doista je iznenađujuće kako je ta pasmina brzo ušla u “modu” i kod naših uzgajatelja peradi. Naime, listajući stare kataloge zapazili smo da je 1952. prikazana na izložbi malih životinja u Zagrebu.

Tada su dvojica uzgajatelja izložila u 2kaveza 6 grla New Hampshirea. Sljedeće godine osam uzgajatelja je pokazalo široj javnosti 27 životinja. Godine 1954. petnaestorica izlagača, među njima i Sitno stočarska zadruga iz Velike Gorice i “Zagorje” iz Zlatar Bistrice, izložila su 57 primjeraka. Ubrzo potom u časopisu Mali stočar objavljen je i opširan članak o toj pasmini. Njezinu daljnjem rasprostranjenju po seoskim kućanstvima uvelike su pridonijele područne veterinarske stanice i poljoprivredne zadruge. Tako još i danas prepoznajemo na pojedinim populacijama naših tzv. “domaćih kokica”, utjecaj New Hampshirea. Da zanimanje za ovu pasminu u nas i dalje postoji, svjedoči nam 20 prikazanih primjeraka na 15. državnoj izložbi malih životinja održanoj u Virovitici.

Početna velika strka oko ove pasmine u Njemačkoj urodila je takvim plodovima da je primjerice 1955. započela anketa stručnog glasila širom zemlje. Na osnovi koje je trebalo iz više fotografija pijetlova odabrati najbolji tip. Akcija je naišla u mnogim mjesnim društvima na izvanredno veliko zanimanje svih članova. Drugdje je nova pasmina naišla čak i na odbijanje. Zapravo neprijateljski stav. Zato jer su spretni trgovci sredinom pedesetih godina uspostavili živu trgovinu manje vrijednim jajima nesilica i uzgojili piliće. Osobito su se preko nizozemsko-njemačke granice marljivo krijumčarile velike količine takve robe. Sve dok masovno uvođenje brojlera nije gotovo diskreditiralo New Hampshire.

U početku su i mnogi suci za perad bili vrlo sumnjičavi hoće li iz ove “pjegave kokice” nastati neka rasna kokoš. Dakako, ubrzo je postala predmetom panike zbog stranih utjecaja bez kraja i konca. Radi koje navodno opet jedna ili više europskih pasmina nestaje. Danas su zlatnosmeđi New Hampshiri prerasli u najomiljeniju pasminu u Njemačkoj i Nizozemskoj.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakNe upotrebljavajte pljesnivi kukuruz
Sljedeći članakBranje i konzerviranje gljiva
Vrganjevke – česte i ukusne gljive
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.