Mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, mjere za očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza i mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti.
Posebna potpora poljoprivredi obuhvaća mjere za upravljanje rizicima i kriznim situacijama, za održanje i poboljšanje genetske kvalitete u stočarstvu, za tehničku pomoć proizvođačkim organizacijama te ostale mjere koje nisu obuhvaćene mjerama poljoprivredne politike, a uređuju se posebnim propisima.
Korisnici izravnih plaćanja jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost.
Korisnici državne potpore ruralnom razvoju jesu fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
Poljoprivredna aktivnost podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura, držanje i uzgoj stoke i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili održavanje zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje okoliša.
Višestruka sukladnost je ispunjavanje uvjeta vezanih uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja te uvjeta vezanih uz dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu, utvrđenih posebnim propisima.
Nacionalna omotnica je gornja granica financijskih sredstava predviđenih za izravna plaćanja tijekom jedne godine
Modulacija je umanjenje isplata izravnih plaćanja za pojedina poljoprivredna gospodarstva čija prava na izravna plaćanja na razini proizvodne godine prelaze zakonom propisani iznos.
Državna pomoć je potpora iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske za poljoprivrednike u posebno osjetljivim sektorima u prijelaznom razdoblju, nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Obveze korisnika državne potpore
Korisnici državne potpore ostvaruju pravo na državnu potporu sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
Korisnik državne potpore dužan je davati točne podatke u namjeri ostvarivanja sredstava državne potpore.
Korisnik državne potpore dužan je na jedinstveni račun Državnog proračuna vratiti sredstva državne potpore dobivena na temelju netočnih podataka i/ili ako ih je ostvario protivno uvjetima i odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. U slučaju da korisnik državne potpore ne vrati sredstva državne potpore u roku određenom rješenjem poljoprivrednog inspektora, dužan je platiti zakonske zatezne kamate. Korisnik državne potpore koji nije vratio novčana sredstva ne ostvaruje pravo na isplatu državne potpore određene ovim Zakonom do podmirenja nastalih novčanih obveza.
Korisniku državne potpore koji je nezakonito ostvario sredstva izravnih plaćanja za 50% umanjit će se isplata sredstava izravnih plaćanja po prvom sljedećem odobrenom zahtjevu za izravna plaćanja nakon što rješenje poljoprivrednog inspektora kojim naređuje povrat nezakonito ostvarenih sredstava izravnih plaćanja postane izvršno.
Korisniku državne potpore koji je nezakonito ostvario sredstva potpore mjerama ruralnog razvoja za 50% umanjit će se isplata sredstava potpore mjerama ruralnog razvoja po prvom sljedećem odobrenom zahtjevu, odnosno prijavi na natječaj nakon što rješenje poljoprivrednog inspektora kojim naređuje povrat nezakonito ostvarenih sredstava potpore mjerama ruralnog razvoja postane izvršno.
Korisnici državne potpore moraju čuvati isprave na temelju kojih su ostvarili državnu potporu četiri godine od dana podnošenja zahtjeva na temelju kojeg su ostvarili pravo na državnu potporu.
Posebna potpora poljoprivredi obuhvaća:
Mjere za upravljanje rizicima i kriznim situacijama kroz:
-potporu za nadoknadu šteta poljoprivrednoj proizvodnji ili na sredstvima za poljoprivrednu proizvodnju,
-potporu za zatvaranje proizvodnih, prerađivačkih i marketinških kapaciteta,

Prethodni članakPretočite mirise iz prirode
Sljedeći članakŠipak – za jačanje otpornosti organizma
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.