Poticaji za kupine i maline

    60

    Osim izravnog poticanja podizanja nasada, postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Vladina Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (3 – 4 %) i rokom otplate do 12 godina. Uz državne poticaje, postoje i poticaji županija, gradova i općina na čijem prostoru se podižu nasadi. Prema pravilniku o poticajima za voćarske vrste, kupina i malina spadaju u prvu skupinu i za njih poticaj iznosi 24 000 kn/ha, odnosno 32 400 kn/ha na područjima od posebnoga državnog interesa. Osim poticaja za podizanje nasada, postoje i poticaji za godišnje održavanje nasada i iznose 2500 kn/ha. Minimalna površina koja se potiče je 0,5 ha. Prema najnovijoj promjeni pravilnika o poticajima, zahtjev za isplatu poticaja podnosi se u roku do šest mjeseci nakon sadnje, a može se podnijeti zahtjev za posađeni voćnjak u prethodna tri vegetacijska roka sadnje. Zahtjev potpisuje i stručna osoba Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu službu nakon pregleda podignutog nasada.
    Kupine
    Kupina
    je kultura koja traži intenzivnu primjenu radne snage pri berbi, ali i pri obradi tla. S obzirom da na hrvatskom tržištu oskudijeva radna snaga, pogotovo na nenaseljenim područjima, prije kretanja u investiciju treba razmisliti o površini koja se podiže. Puna rodnost kupine očekuje se u četvrtoj godini starosti. Gustoća sadnje ovisi o bujnosti sorti, nagibu i plodnosti tla te primjeni mehanizacije, a kreće se od 1,2 x 2,0 m pa do 1,5 x 2,8 m. Minimalan broj sadnica za ostvarivanje poticaja je 2500 kom/ha. Troškovi u godini podizanja nasada kupine iznose oko 75 000 kn/ha. Prinos kupine u punoj rodnosti iznosi oko 20 000 kg/ha, za što se mož utržiti 110 000 kn. Preporučujem sadnju sljedećih sorti: Thornfree, Black saten, Thornless himalaya, Hull thornless i dr. ali i izdvojene tipove autohtonih sorti kupina.
    Maline
    Malina
    je voćarska kultura koja kao i kupina zahtijeva intenzivnu primjenu radne snage za berbu i održavanje nasada. Malina u punu rodnost prispijeva u četvrtoj godini. Gustoća sadnje kreće se od 0,4 x 1,6 m pa do 0,5 x 2,5 m, ovisno o uzgojnom obliku, sorti, nagibu terena, plodnosti tla i primjeni mehanizacije. Minimalan broj sadnica za ostvarivanje poticaja je 4000 kom./ha. Troškovi u godini podizanja nasada maline iznose oko 90 000 kn/ha. Prinos maline u punoj rodnosti mož biti i do 10 000 kg/ha, što na tržištu vrijedi oko 70 000 kn.

    (Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakKoli-mastitis, životno opasan
    Sljedeći članakPripravljanje kobasica u kućanstvu
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.