U pčelarstvu je ukinut dosadašnji sustav potpora prema broju košnica i po kilogramu meda, pa je za razdoblje do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju na nacionalnoj razini uspostavljen novi program koji bi trebao osigurati kontinuitet proizvodnje pčelarskih proizvoda. Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2011. do 2013. godine izradili su HPS i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a temelji se na odredbama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Navedeni Zakon predstavlja uskla đenje s propisima koji ure đuju zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda u državama EU, uključujući i područje pčelarstva. Prema navedenom programu, sustav potpora provodi se kroz šest mjera: suzbijanje varooze pčela, kontrola kvalitete meda, obnavljanje pčelinjeg fonda, racionalizacija troškova selećeg pčelarstva, tehnička pomoć pčelarima i primijenjena istraživanja u pčelarstvu.

U 2011. godini provodit će se sljedeće mjere: suzbijanje varooze, racionalizacija troškova selećeg pčelarstva i tehnička pomoć pčelarima. Cjeloviti “Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva prema Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine u 2011. godini” može se pronaći u Narodnim novinama 79/11, a najznačajniji dijelovi su:

Članak 2.

Pojmovi korišteni u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Podnositelj zahtjeva – svaka fizička ili pravna osoba koja podnosi zahtjev sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
2. Korisnik – svaka fizička ili pravna osoba koja zadovolji uvjete Programa, ovoga Pravilnika i/ili natječaja raspisanog sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
3. Evidencija pčelara i pčelinjaka – baza podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici hrvatskoj koju vodi hrvatska poljoprivredna agencija na temelju članka 18. Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (»Narodne novine« br. 18/08).

Članak 3.- Potpore u pčelarstvu

(1) Mjere koje se provode tijekom odvijanja Programa u 2011. godini su:
1. Suzbijanje varooze pčela i
2. tehnička pomoć pčelarstvu i Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva.
(2) Za mjere iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Zahtjev Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja).

Članak 4.

(1) Podnositelj zahtjeva mora u Zahtjevu potvrditi da:
– je upoznat s odredbama Programa i ovoga Pravilnika,
– su podaci navedeni u Zahtjevu istiniti,
– će omogućiti kontrolu na terenu i/ili inspekcijski nadzor.
(2) Obrazac Zahtjeva za mjeru »Suzbijanje varooze pčela« nalazi se u Prilogu I. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
(3) Obrazac Zahtjeva za mjeru »tehnička pomoć pčelarstvu i Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva« nalazi se u Prilogu II. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
(4) Obrasci iz stavka 2. i 3. ovoga članka šalju se isključivo u tiskanom obliku, zajedno s traženom dokumentacijom, poštom ili neposredno na adresu Agencije za plaćanja.

Članak 5. -Potpore u pčelarstvu

(1) Zahtjev iz članka 3. stavka 2. ovoga Pravilnika podnosi se do 19. kolovoza 2011. godine.
(2) Zahtjev za mjeru »Suzbijanje varooze pčela« može podnijeti pčelar upisan u Evidenciju
pčelara i pčelinjaka osobno ili putem pravne osobe opunomoćene od strane pčelara.
(3) Zahtjev za mjeru »tehnička pomoć pčelarstvu i Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva« može podnijeti pčelar upisan u Evidenciju pčelara i pčelinjaka.
(4) Zahtjev podnesen nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se nepravovremeno
podnesenim i neće se razmatrati.

Članak 6.

Neprihvatljivi troškovi za koje se ne može ostvariti potpora su:
– porezi, uključujući porez na dodanu vrijednost, carinske i uvozne pristojbe, i sve ostale naknade, novčane kazne, financijske kazne i troškove parničnog postupka, rabljena oprema, troškovi transporta, bankovni troškovi, troškovi jamstava i slične naknade, troškovi pretvaranja, naknade i tečajni troškovi vezani uz račune u eurima, kao i drugi isključivo financijski izdaci, plaćanja u naturi, svi troškovi održavanja, amortizacije i najma.

                                                      II. MJERA
»SUZBIJANJE VAROOZE PČELA«

Članak 7.

Mjera »Suzbijanje varooze pčela« provodi se u svrhu suzbijanja i kontrole nametnika Varroa destructor u pčelinjim zajednicama, uz istodobno smanjenje opasnosti od pojave rezistencije te osiguravanje proizvodnje pčelinjih proizvoda bez rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda (u daljnjem tekstu: VMP) koji se koriste u zaštiti pčela protiv varooze.

Članak 8. -Potpore u pčelarstvu

(1) Pravo na sufinanciranje jednog tretiranja VMP-om po svakoj pčelinjoj zajednici u okviru mjere iz članka 7. ovoga Pravilnika ostvaruju konvencionalni i ekološki pčelari, prema broju pčelinjih zajednica upisanih u Evidenciju pčelara i pčelinjaka na dan 1. srpnja 2011. godine.
(2) Jedinični iznos potpore po pčelinjoj zajednici za provođenje mjere iz stavka 1. ovoga članka iznosi 22,75 kuna.
(3) ukupni iznos potpore po pčelaru za provođenje mjere iz članka 7. ovoga Pravilnika ne može biti veći od iznosa koji je jednak umnošku broja pčelinjih zajednica iz Evidencije pčelara i pčelinjaka i jediničnog iznosa potpore iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako je pčelar priloženim računima opravdao manji iznos od moguće maksimalne potpore iz stavka 3. ovoga članka pripada mu potpora u tom manjem iznosu.
(5) Mjera iz članka 7. ovoga Pravilnika provodi se prema Programu kontrole i suzbijanja varooze u 2011. godini.
(6) Pčelar je dužan VMP primjenjivati u skladu s uputama proizvođača i Programa kontrole i suzbijanja varooze u 2011. godini.

Članak 9.

(1) Podnositelj zahtjeva Agenciji za plaćanja podnosi Zahtjev te prilaže:
– račune o kupljenom VMP-u izdane u razdoblju od siječnja do kolovoza 2011. godine iz kojih je razvidno za koliko pčelinjih zajednica je preuzeo VMP,
– ugovor o cesiji ako svoje pravo na potporu prenosi na cesionara – prodavatelja VMP-a,
– punomoć ako je pčelar opunomoćio pravnu osobu za podnošenje Zahtjeva.
(2) Ako opunomoćenik podnosi zahtjev za veći broj pčelara, prilaže se objedinjena specifikacija svih zahtjeva.

                                                   III. MJERA
»TEHNIČKA POMOĆ PČELARIMA I RACIONALIZACIJA TROŠKOVA                                             SELEĆEG PČELARSTVA«

Članak 10.

(1) Namjena mjere tehnička pomoć pčelarima i racionalizacija troškova selećeg pčelarstva je modernizacija sektora pčelarstva i osiguranje uvjeta za povećanje proizvodnje meda u selećem pčelarstvu sufinanciranjem nabave novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu i nove opreme koja se koristi za selenje pčela.
(2) Pravo na korištenje mjere iz stavka 1. ovoga članka imaju pčelari upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka na dan 1. srpnja 2011. godine i upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Članak 11.

(1) Zahtjev se podnosi Agenciji za plaćanja do 19. kolovoza 2011. godine s priloženim računima izdanim u razdoblju od siječnja do kolovoza 2011. godine, iz kojih je razvidan iznos utrošenih novčanih sredstava za nabavu novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu i nove
opreme koja se koristi za selenje pčela.
(2) Nabava novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu i nove opreme koja se koristi za selenje pčela za koju je moguće podnijeti zahtjev za sufinanciranje: košnice, podnice, hranilice, krovovi, bježalice, snelgrove daske, matične rešetke, ometač pčela s okvira, sakupljač cvjetnog praha, čistač cvjetnog praha, mlin za cvjetni prah, sušionik za cvjetni prah, vrcaljka, odgovarajuća posuda za skladištenje meda, matične mliječi, cvjetnog praha, propolisa, pčelinjeg voska i pčelinjeg otrova, posuda za cijeđenje, separator meda, voska i matične mliječi, dekristalizator, elektronske vage i njihova oprema, agregat, posuda za otklapanje saća, električni otklapač saća, parni topionik voska, preša, sunčani topionik voska, inkubator za proizvodnju matica, pribor za uzgoj i označavanje matica, mlin za šećer, miješalica za pogače, dlijeta, žica za žičenje okvira, vilice za otklapanje saća, nož za otklapanje saća, razmaci okvira za AŽ košnicu, kopče i stege za selidbu, pčelarske košulje i kombinezoni, pčelarske rukavice, dimilice, cjedila za med, okviri, nukleusi, pčelarska četka, kliješta za vađenje okvira, sipaonik za pčele, stalak za okvire prilikom pregleda, transformatori za utapanje satne osnove, grijači za med, priključna vozila,
mehaničke i/ili hidraulične dizalice, utovarne rampe i kontejneri.

Članak 12. -Potpore u pčelarstvu

(1) korisniku mjere iz članka 10. stavak 1. ovoga Pravilnika stavlja se zabrana otuđenja sufinancirane opreme do pet godina.
(2) Mjerom iz članka 10. stavak 1. ovoga Pravilnika omogućava se korisnicima sredstava, povrat do 50% investicije sukladno Programu.
(3) Ako zbroj svih prihvatljivih zahtjeva premaši Programom predviđena novčana sredstva proporcionalno će se smanjiti jedinični iznos sufinanciranja.
(4) Minimalni iznos sufinanciranja po korisniku iznosi 2.000,00 kn, a maksimalni iznos sufinanciranja iznosi 35.000,00 kn.

                                IV. KONTROLA I INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 13.

(1) Agencija za plaćanja provodi administrativnu obradu zahtjeva za mjere iz ovoga Pravilnika.
(2) Inspekcijski nadzor nad korisnicima novčanih sredstava za mjere iz ovoga Pravilnika provodi poljoprivredna inspekcija nakon realizacije mjera.
(3) Inspekcijskim nadzorom iz stavka 2. ovoga članka mora biti obuhvaćeno najmanje 5% korisnika.
(4) Agencija za plaćanja izdaje Odluku o smanjenju ili gubitku prava na isplatu podnositelju
zahtjeva koji nije udovoljio uvjetima ovoga Pravilnika.
(5) Na temelju provedene administrativne kontrole zahtjeva Agencija za plaćanja isplaćuje novčana sredstva na žiro-račun korisnika.

Članak 14. -Potpore u pčelarstvu

(1) Agencija za plaćanja će Odlukom o povratu isplaćenih sredstava od korisnika zahtijevati povrat ako se utvrdi:
a. administrativna pogreška
b. da je korisnik nezakonito ostvario pravo na isplatu novčanih sredstava.
(2) korisnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je isplaćena novčana sredstva vratiti u roku od 15 dana od primitka Odluke o povratu isplaćenih sredstava.

Prethodni članakVoćni kup
Sljedeći članakPileći bataci s medom i šljivama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.