Kuniće uzgajamo za različite namjene – rasplod i izložbe, meso ili sve češće kao kućne ljubimce. Neovisno o namjeni uzgoja, trebamo se potruditi da im osiguramo najbolje moguće uvjete smještaja i prehrane. Ponuđena hrana mora zadovoljavati i s hranidbenoga i higijenskoga gledišta. Hrana može biti gotova, tvornički pripremljena, različita za pojedinu proizvodnu kategoriju životinja. Na seoskim gospodarstvima najčešća je osnovna hranidba, tijekom godine prikupljenim zalihama sjena, djetelina, različitim žitaricama, korijenima i gomoljima, a smjese se upotrebljavaju samo za mlade kuniće kod odbijanja od sise.
Gotova hrana
Pravilna hranidba kunića kakvoćom i količinom uravnoteženom hranom najjednostavnija je ako ih hranimo kupljenom, gotovom, tvornički pripremljenom hranom – smjesom. Prilikom nabave takve hrane u većim količinama, osobito ako je nabavljamo prvi put, moramo obratiti pažnju da potječe od već poznatoga, renomiranog proizvođača. Mora biti pakirana u papirnate ili za zrak propusne vreće, nikada u najlonske. Nadalje, svaka vreća na sebi mora imati čitljivu etiketu s deklaracijom na kojoj se nalaze podatci o vrsti, namjeni i sastavu hrane. Posebnu pažnju treba obratiti na možebitni sadržaj različitih dodataka ili lijekova (antibiotika, kokcidiostatika) i takvu hranu nije uputno upotrebljavati potkraj tova životinja namijenjenih za meso. Gotova hrana na tržište dolazi u obliku peleta koji kunićima i najbolje odgovaraju. U njih su stiješnjeni svi hranidbeni sastojci i često dodani vitamini i minerali. Kada otvorimo vreću sa smjesom i pomirišimo, miris mora biti ugodan po svježem sijenu i žitaricama. Pelete moraju biti tvrde, čvrste, suhe i rastresite a ne slijepljene i vlažne. Nikada ne smiju biti nimalo pljesnive. Najčešće su valjkastog oblika, dužine 1 – 3 cm i promjera do 1,5 cm. Takva veličina najbolje odgovara kunićima jer je uzimaju cijelu pa nema oglodavanja i rasipanja. Kod hranidbe trebamo poštovati upute proizvođača. Uz gotovu hranu kunić u svakom trenutku mora imati na raspolaganju dovoljne količine svježe i pitke vode. Gotove, tvornički pripremljene smjese za kuniće kućne ljubimce uz pelete sadrže i različito lomljeno ili cijelo zrno žitarica i raznobojne pelete s vitaminskim i mineralnim pripravcima. Takve smjese kunići rado jedu, ali je cijena previsoka za veći broj životinja.
Domaća hrana
Ako kuniće hranimo krmivima koja smo sami pripremili, između ostalog moramo voditi računa i o njihovoj kakvoći i hranidbenoj vrijednosti. Životinjama nikada ne smijemo davati prašnjavo, pljesnivo ili onečišćeno sijeno ili žitarice jer to može uzrokovati teže probavne pa čak i metaboličke poremećaje. Kunići su probirljive životinje i najčešće neće uzimati takvu hranu, ali ako im ne ponudimo ništa drugo ipak će zbog gladi posegnuti i za njom. Postoje biljke koje su otrovne za kuniće, primjerice narcisa, zvončić, snježnik, mak, neke paprati i one se nikad ne smiju naći na njihovu jelovniku, niti svježe niti osušene. Štetno mogu djelovati i stabljika rajčice i list krumpira ako ih nudimo svakodnevno dulje razdoblje. Divlji luk, pak, kao i veće količine ugljikohidrata negativno utječu na kakvoću kunićjeg mesa. Kukuruz je žitarica koja pogoduje stvaranju žućkastoga, mekanoga i uljastoga masnog tkiva, pa ga nudimo u umjerenim količinama i zajedno s drugim žitaricama koje sadrže manje škroba. Kod hranidbe kukuruzom treba voditi računa i o izgledu zrna. Tamnija jezgra upozorava na moguću zarazu plijesnima dok je zrno bilo u klipu, prije sušenja. Proizvodi tih plijesni su vrlo štetni mikotoksini i mogu uzrokovati trajna oštećenja jetara, a u većim količinama i naglo uginuće životinja. Domaća hrana koju nudimo kunićima mora biti raznovrsna i ukusna. Raznovrsnost je bitna jer tako najlakše možemo izbalansirati obroke s hranidbenoga gledišta, a i kunići ih onda radije uzimaju. Isto tako, kako bi je pojeli hrana mora biti i ukusna. Nakon uvođenja nekoga novog krmiva u hranidbu kunića može proći i dulje razdoblje prije nego se priviknu na njega. Kako bismo i sebi i njima olakšali, najbolje je novo krmivo pomiješati s nekim oprobanim, već omiljenim. Smanjenje obroka ili čak izgladnjivanje životinja nije ni dobar a ni human način prilagodbe na novu vrstu hrane. Trebamo ga izbjegavati jer može uzrokovati jedino negativne posljedice, a ni u kom slučaju nećemo postići željene rezultate. Kod davanja nove hrane, primjerice zelene hrane u proljeće ili jesen, moramo biti oprezni kako bismo onemogućili probavne poremećaje koji u težim oblicima mogu završiti i uginućem. Zato novu hranu uvodimo postupno, polagano povećavajući njezine količine i udio u obroku. U ovom jesenskom razdoblju trebamo paziti da zelena hrana nije promrzla od mraza jer takva može biti štetna i nije pogodna za hranidbu. Osobito na to pazimo uzimajući ostatke povrća iz vrta koje spremamo prije zime.

Prethodni članakSoja u hranidbi stoke
Sljedeći članakHranidba stoke u jesensko-zimskom razdoblju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.