Sjetva u zatvorenom

    43

    Mjesto

    Za razvoj mladih biljčica neophodno je svjetlo, pa mjesto gdje će one rasti treba biti dobro osvijetljeno. Obično izaberemo neko mjesto u blizini prozora, može to biti prozorska daska, stol ili prozor. Većini biljaka odgovara temperatura grijanih prostorija, a neke otpornije nicat će i razvijati se i u negrijanim dijelovima kuće. Oprez je potreban ako su posude u blizini peći ili prozora koji se otvara.

    ""Zemlja

    Uobičajena kupovna mješavina zemlje za cvijeće prilagođena je potrebama sadnica i odraslog bilja, ali prikladna je i za sjetvu u uvjetima kućnog U zemljama s razvijenim tržištem vrtlarskih potrepština mogu se kupiti specijalne mješavine za sjetvu. Neki vrtlari izrađuju vlastite mješavine, služeći se zrelim kompostom, vrtnom zemljom i pijeskom. Dosta je važno da zemlja za sjetvu bude ujednačene strukture ili prosijana, bez većih grumena zemlje i krupnih ostataka nerazgrađenog biljnog materijala.

    ""Posude

    Za sjetvu možete koristiti lončiće i sandučiće za cvijeće. Ako su ranije korišteni treba ih prvo dobro očistiti, ukloniti staru zemlju, četkom sastrugati ostatke i dobro isprati. Postoje posebne posude od prešanog treseta i od drugih razgradivih materijala, korisne za sjetvu biljaka koje ne vole presa đivanje, a štedljiva kućna alternativa su kartonske rolice domaće izrade papira. Tu su još posebne posude s pregradama za sjetvu, sobna klijališta, stiroporni umetci, kartonska pakiranja od jaja. Razlicite plastične plitice druge osnovne namjene tako đer se mogu upotrijebiti za sjetvu, posebno sitnog sjemena iz kojeg izniknu većinom sićušni klijanci kratkog korijena. Otvori na dnu posuda i ovdje su potrebni, iako ce biljčice relativno kratko vrijeme provesti u svojim prvim posudama. Uz veliku pažnju moguće je zalijevati taman dovoljno i nikad previše, pazeći da se ne nakupi voda na dnu posude, ali mnogo je jednostavnije probušiti rupu na dnu. 

    Sjetva

    Posude punimo zemljom ne do vrha, uz blago lupkanje posude pomognemo da se zemlja slegne. Dlanom, daščicom ili nekim prikladnim pomagalom zemlju zaravnamo i blago pritisnemo. Zalijevanje možemo odgoditi do nakon sjetve, ali bolje je unaprijed navlažimo, što ravnomjernije i ne previše. Kad se nakon zalijevanja zemlja slegne, počnemo sa sjetvom. Sitno sjeme sijemo iz vrećice ili ga posipamo prstima, što ravnomjernije. Sijemo cijelom širinom posude ili u redove, a ovo zadnje je preporučljivo ako nemamo još iskustva s tom vrstom sjemena. Kod sjetve više vrsta svaku posudu treba označiti, a posebnu pažnju treba posvetiti označavanju osobito ako u jednu veću posudu sijemo različito sjeme. Pritom valja paziti da sjeme ne posijemo pregusto, jer pregusta sjetva pogoduje razvoju bolesti, a sijance kod presađivanja teže razdvajamo. Vrlo sitno sjeme ne prekrivamo zemljom nego samo lagano utisnemo u tlo. Nešto krupnije sjeme prekrijemo tankim slojem fine zemlje, a najkrupnije sjemenke možemo prstom utisnuti nekoliko milimetara pod površinu.

    "" "" "" 

     

     

     

     

    Nakon sjetve

    Posude prekrijte prozirnim poklopcem, staklenim ili plastičnim, ili nategnutom folijom. Spretna za upotrebu su sobna klijališta s pripadajućim visokim poklopcima od prozirne plastike, u koja se može smjestiti više malih lončića ili umetci za sjetvu od stiropora. Prozirni pokrov sprečava isušivanje i osigurava nešto višu temperaturu, a propušta dovoljno svjetla. Kad se klijanci pojave pokrov treba svakodnevno malo odignuti, i provjeriti vlažnost tla i stanje biljčica. Zalijevao po potrebi, pažljivo i ravnomjerno. Odmah nakon sjetve posude možete prekriti kartonima ili ih smjestiti na mračno mjesto, jer većina sjemena bolje klije u mraku. Međutim čim se prve nježne klice pomole, potrebno je posude premjestiti na odgovarajuće svijetlo mjesto ili ukloniti kartone. Klijance možemo pikirati – presaditi u pojedinačne lončiće ili u sandučiće, na veći razmak – kad razviju prva dva lista. Vadimo ih podupirući ih nožem ili štapićem odozdo, a prihvaćamo ih za listić. Pikiranje se po potrebi do sadnje na stalno mjesto još jednom ili dva put ponavlja, u veći lončić ili na veći razmak. ""Prepikirane klijance onih vrsta kod kojih je poželjno potaknuti grmolik rast možemo pincirati – otkinuti im vrh – kad razviju nekoliko etaža listova. Dok je još hladno, posude ostaju u zatvorenom: u sobi, zimskom vrtu, stakleniku ili toplom klijalištu. Kasnije, kad dani zatople možemo ih povremeno ostaviti na vanjskoj strani prozorske daske ili na osunčanom balkonu, ispočetka samo u najtoplijem dijelu dana, postepeno privikavajući biljčice na vanjske uvjete.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakTorta s makom
    Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.