Suvremeni uzgoj lijeske (II.)

    128

    Obično se sadnice posade u istostraničan trokut ili u kvadrat, tako da dobivamo rastresit grm koji je u sredini rastvoren da može ulaziti svjetlo, jer je lijeska heliofit pa voli puno svjetla. Ruski pisac Turgenjev u svojim „Lovačkim zapisima” lijepo kaže: „Lijesku ćeš uvijek naći samo na rubovima šuma”, dakle gdje je dobro osvjetljenje. Osim toga, prakticira se i uzgoj u obliku žive ograde pri čemu su veći razmaci između redova, a manji u redu.
    Pri uzgoju s deblom, krošnja se oblikuje na različitoj visini. Često je deblo visoko svega 20 – 30 cm, pa se oblikuje takozvana grmolika vaza (sl. 1, snimljena u Italiji za posjeta autora članka Agronomskom fakultetu u Torinu).
    No, prakticira se i uzgoj s deblom visine 40 – 80 cm. Krošnja se najčešće formira u obliku popravljene vaze (vidi crtež na kojem je predočeno formiranje ovoga uzgojnog oblika), kako bi se postigao čvrst skelet i dobra osjetljivost cijele krošnje, što je preduvjet da u njoj bude velika rodna površina.
    Dobro je poznato da lijeska prirodno oblikuje grm, jer se iz korijenova vrata razvijaju korijenovi izdanci, koji popunjavaju i proširuju grm. Lijeske uzgojene u obliku grma bujnijeg su rasta, pa ih treba saditi na veći razmak. Općenito se smatra da lijeske uzgojene u obliku grma ranije prorode i daju nešto veće prirode po jedinici površine u prvim godinama nakon sadnje. Uzgoj u obliku grma prevladava u malim obiteljskim voćnjacima, gdje se velik broj složenih pomotehničkih zahvata (rez, berba) obavlja ručno. Grmoliki uzgojni oblici prošireni su i u Turskoj, gdje je jeftina ljudska radna snaga i gdje je puno nezaposlenih. U Turskoj, koja je najveći proizvođač lješnjaka na svijetu, prakticira se uzgoj prema sustavu „Ocak”, tj. uzgoj u skupini od 5 do 6 sadnica posađenih u krug promjera 1 m.
    Iskustvo s uzgojem većeg broja biljaka po 1 ha oblikovanih kao sastavljeni grm (skupina) ima samo tu prednost da ranije dolaze u rod, jer se ranije uspostavlja skladna ravnoteža u razvijenosti nadzemnog sustava i korijenove mreže, pa je veća rodnost u prvim godinama. U kasnijoj dobi rodnost je određena ukupnom rodnom površinom, snagom rasta, dužinom ukupnog prirasta i prosječnom dužinom jednogodišnjih izbojaka, ali i koeficijentom racionalnog korištenja volumena rodne, to jest razgranate površine. Starenjem jednostavnog ili sastavljenoga grma opada rodnost. Talijanski, španjolski i turski stručnjaci ističu da nakon opadanja rodnosti u 10. ili 12. godini treba pomlađivati ili intenzivno orezati grmove.
    Neka novija istraživanja pokazuju da se bolji uspjesi postižu ako se postupno pomlađuju dijelovi sastavljenoga grma (pojedine voćke) nego jednostavnoga grma. Nakon pomlađivanja grmovi prve dvije godine manje rode.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakProljetno zasnivanje travnjaka
    Sljedeći članakRokovi plaćanja državnih potpora u poljoprivredi
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.