Ovisno o izvoru podataka, načinu i cilju uzgoja, podaci o ukupnim površinama u našoj zemlji veoma se razlikuju. U protekloj godini na otvorenom prostoru uzgajana je na 1.730 ha s prosječnim prinosom od 50 do 55 t/ha. Najveći dio (90%) uzgajan je za potrošnju u svježem stanju, dok je samo 10% (180 ha) uzgajano za preradu. U zatvorenom prostoru uzgaja se na cca 200 ha, isključivo za potrošnju u svježem stanju.

U polju rajčicu uzgajamo sadnjom prijesadnica ili izravnom sjetvom sjemena. Bez obzira na koji ju način uzgajamo, korovi su uvijek ograničavajući činitelji proizvodnje. Veći kod uzgoja izravnom sjetvom u polju. Zbog toga se i pristup suzbijanju korova unekoliko razlikuje.

Najvažniji činitelji koji određuju zaštitu

Najvažniji činitelji koji određuju suzbijanje korova u rajčici su način uzgoja, područje (uvjeti) uzgoja, vrijeme sadnje (sjet ve). Također cilj uzgoja, značajke kulture i sastav korovne flore. Najčešći i ekonomski najvažniji korovi u rajčici su: šćir, loboda, crna pomoćnica, limundžik, dvornici, tušt, konica i kužnjak od širokolisnih. Koštan i muhari od uskolisnih. Od svih navedenih posebno treba usmjeriti pažnju na crnu pomoćnicu. Ona pripada istoj porodici kao i rajčica pa ju i ono malo selektivnih herbicida zbog sličnosti s rajčicom slabo ili nikako suzbijaju.

Na malim površinama u vrtovima, za vlastite potrebe korove je moguće uspješno suzbijati višekratnim okopavanjem i plijevljenjem u kritičnom periodu zakorovljenosti. Na većim površinama, odnosno kad rajčicu uzgajamo za prodaju u svježem stanju i pogotovo kod uzgoja za preradu, redovito se koriste herbicidi.

Pregled herbicida i djelovanje

U tablici 1. dajemo pregled pripravaka koji imaju dozvolu za primjenu u rajčici. U tablici 2. relativnu osjetljivost najvažnijih širokolisnih korova na te herbicide. Valja uočiti da sva tri herbicida propuštaju ili slabije djeluju na neke od navedenih korova. Zato se uvijek primjenjuju u kombinaciji. Pripravci na osnovi metribuzina bolje djeluju na širokolisne korove dok oni na osnovi pendimetalina i napropamida djeluju i na trave. Stoga se primjenjuju u kombinaciji (metribuzin+pendimetalin) pred sadnju ili napropamid prije sadnje uz inkorporaciju te dodatno metribuzin pred sadnju na površinu.

Pripravci na osnovi metribuzina mogu se primijeniti i nakon nicanja. Odnosno kad se biljke prime nakon sadnje, dvokratno, ali u 3 do 5 puta nižoj dozaciji od one prikazane u tablici. U slučaju da izbjegnu korovne trave, njih je lako tijekom vegetacije suzbiti primjenom Selecta, Selecta super ili Agila 100 EC. Oni za tu namjenu imaju dozvolu u Hrvatskoj. Pri tome je važno voditi računa o karenci, odnosno o zadnjem roku primjene pred ubiranje plodova. Još da napomenemo iskustva iz nekih drugih zemalja značajnih proizvođača rajčice. U Italiji, primjerice, dozvolu za primjenu ima herbicid rimsulfuron. U nas je registrirano pet pripravaka na toj osnovi, ali za primjenu u kukuruzu i krumpiru.

Koristi se višekratno u kombinaciji s metribuzinom. Oba u smanjenim količinama vešekratno (dva do tri puta).
Ovim pristupom postižu se najbolji učinci, osobito na crnu pomoćnicu koja je redoviti pratitelj uzgoja rajčice. Višekratni pristup u smanjenim količinama ima prednost kod uzgoja izravnom sjetvom sjemena. Pristup zahtijeva mnogo znanja i iskustva.
Kombinaciju herbicida treba točno dozirati i povremeno primijeniti. Inače rezultat može izostati.

Prethodni članakUzročnici truleži luka
Sljedeći članakLjekovitost bobičastog voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.