Faza zasušenja potrebna je mliječnoj žlijezdi zbog proizvodnje mlijeka, regeneracije mliječne žlijezde i reprodukcije. Zadnju mužnju treba obaviti 6 – 8 tjedana prije poroda.
Upale vimena predstavljaju odlučujući udio u obolijevanju mliječnog stada. Velik dio upala vimena čine kronične, često supkliničke bolesti. Upala vimena, zbog promjene kakvoće mlijeka, uzrokuje da ono nije prikladno za konzumiranje, što uzrokuje znatne troškove uzgajivačima. Suhostaj je zbog toga najpovoljnije vrijeme za saniranje bolesnih vimena.
Fiziološki aspekti bolesti
Svjesno zasušivanje krava 6 – 8 tjedana prije termina teljenja donosi određene obveze:
– pojačanom rastu mase teleta jamčiti dovoljno energije,
– kravi da ti mogućnost vezanja energetskih pričuva,
– mliječnoj žlijezdi omogućiti pripremu za iduću laktaciju.
Između 6 – 8 tjedana pret kraj graviditeta kravi treba omogućiti vrijeme mirovanja i smanjiti produkciju mlijeka. Teletu nakon teljenja treba osigurati zdrav i siguran kolostrum, da bi se mliječna žlijezda kroz to vrijeme mirovanja mogla dovoljno regenerirati.
Slijede dva principa metode zasušivanja – prema jednom, polagano izići iz laktacije kroz vremenski ograničeno propuštanje vremena mužnje (Kraftbormer metoda) i drugo, isprekidano zakidanje dojenja. Obje metode imaju prednosti i nedostatke.
Kraftbornerov postupak često se primjenju je u krava koje proizvode više od 10 kg mlijeka na dan. Između 6 i 8 tjedana prije teljenja iz obroka izbacimo koncentrat kao da krava proizvodi 4 – 5 litara mlijeka. Istodobno krave muzemo samo jednom dnevno, nakon čega prekidamo mužnju, vršak sisa dezinficiramo antiseptikom za sise i više ne muzemo.
Krave s manjom proizvodnjom mlijeka najčešće same munjevito prestanu s lučenjem mlijeka. I kod ove metode 2 – 3 dana prije posljednje mužnje treba smanjiti i oduzeti koncentrat, jer on potiće lučenje mlijeka. U svakom slučaju, ne može se prihvatiti pokušaj provedbe zasušivanja nerazumnim izmuzivanjem krava.
Vrijeme zasušivanja može se s funkcionalne strane podijeliti u četiri faze: zaustavljanje, resorpcija, mirovanje, kolostrum. Produljenje vremena između mužnji treba provoditi u etapama, a nakon zadnje mužnje ili prekida u sustavu šupljih prostora vimena nastaje permanentno jak (>4 kPa) unutarnji tlak. (Kilopond je jedinica za tlak kg/m ili sila koja masi od 1 kg daje ubrzanje od 9,8066 m/s2; modul stlačivosti kg/mm2). Ako je taj tlak viši nego sekrecijski žljezdane stanice produciraju mlijeko.
Istovremeno, kao posljedica labavosti ograničavajuće funkcije tkiva vimena, tekućinu i laktozu iz provodnog sustava vimena može provesti u krv (resorpcijska faza). Time se postupno treći dan umanjuje unutarnji tlak u vimenu. Količini protoka krvi vraćaju se i partikularni sastavi mlijeka (kazein kuglice masti) i podliježu fagocitozi s makro i mikrofagima, koji će u mlijeku slobodno strujati s dodatkom povišenoga unutarnjeg tlaka.
Time se u količini mlijeka sastav mijenja u vodenasto-mliječni, često već konzistentan sekret neznatnoga volumena. Tkivo vimena se umanjuje (faza mirovanja) i otprilike deset dana nakon posljednje mužnje ono nije više tako oblikovano. Uz te promjene u tijeku je i unutarnja pregradnja tkiva.
