""Proizvodnja alkohola i jakih alkoholnih pića, odnosno obveze koje proizvođači alkoholnih pića imaju propisana je Zakonom o posebnom porezu na alkohol. Pročišćeni tekst tog zakona objavljen je u Narodnim novinama br. 136/02. Prema odredbama tog Zakona porezni obveznik, odnosno proizvođač alkohola i alkoholnih pića je svaki proizvođač koji proizvede preko 20 litara apsolutnog alkohola godišnje po poljoprivrednom domaćinstvu. Proizvođači koji proizvode do 20 litara apsolutnog alkohola godišnje, a ne stavljaju proizvode u promet, mogu to trošiti u vlastitom domaćinstvu i oni nisu porezni obveznici. To znači, isključivo proizvodnja za vlastite potrebe. 20 litara apsolutnog alkohola podrazumijeva 50 litara rakije ili drugog alkoholnog pića jačine 40 % (količina apsolutnog alkohola u alkoholnim pićima utvrđuje se tako da se količina alkoholnog pića pomnoži s postotkom alkohola i podijeli sa 100). Znači svako poljoprivredno domaćinstvo, pod uvjetom da ne prodaje svoje proizvode, može za vlastite potrebe proizvesti 50 litara rakije, vinjaka ili nekog drugog alkoholnog pića čija je jačina 40 vol%, na godinu.
U pismu pretplatnika ima više upita, pa ću odgovoriti redom:
● Zakon dopušta proizvodnju do 20 litara apsolutnog alkohola (50 litara rakije ili drugog alkoholnog pića, jakosti 40 vol%) godišnje, po domaćinstvu, odnosno za potrebe vlastitog domaćinstva. To znači da se ta količina odnosi i na djecu ako su u istom domaćinstvu. Ukoliko djeca nisu u domaćinstvu proizvođača alkohola i alkoholnih pića, ne može se na račun njih „dodati“ još 20 litara apsolutnog alkohola bez obzira da li ona pomažu ili ne pomažu u poslu.
● Zakon je predvidio samo godišnju proizvodnju koje će domaćinstvo trošiti za vlastite potrebe i nije predvidio da se količine skladište i čuvaju u toku niza godina. Računica je međutim uvijek ista, može se proizvesti maksimalno 50 litara rakije, jačine 40 vol%. Ako je Vaš prijatelj na zalihama imao 400 litara rakije, to bi trebalo značiti da je punih 8 godina (8 puta 50 litara) proizvodio samo za vlastite potrebe, te da niti to nije koristio nego je samo skladištio. Nelogično, zar ne? Tim više što je ne smije prodavati, odnosno stavljati na tržište.
● Što se tiče vinjaka moram naglasiti da je također nelogično da se proizvodnja za vlastite potrebe čuva 3 – 4 godine „radi dobivanja zvjezdica“. To bi značilo da bi proizvođač u svom podrumu mogao imati najviše cca 50 litara vinjaka sa „4 zvjezdice“, 50 litara vinjaka s „3 zvjezdice“ i td.
● Hoće li „financi“ dolaziti svake godine ne znam, ali znam da je propisano da se posebni porez na alkohol i alkoholna pića odnosi samo na isporučene količine. To znači da „financi“ neće oporezivati količinu koju su zatekli u podrumu proizvođača nego samo količine koje je proizvođač isporučio umanjenu za količinu namijenjenu za trošenje u vlastitom domaćinstvu.""

Prethodni članakFrankfurtski vijenac
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.