Poljoprivrednici na zahtjevu za izravna plaćanja za 2016. godinu mogu prijaviti korištenje državnog i šumskog zemljišta čak i ako za njega ne posjeduju dokumentaciju (pravo vlasništva ili posjeda), a tako je propisano Zakonom o poljoprivredi te je bitno da se takvo zemljište koristi u poljoprivredne svrhe.

Kako bi APPRRR regulirala status parcela državnog šumskog (pašnjaci) ili poljoprivrednog zemljišta koje su poljoprivrednici upisali u ARKOD da koriste, od njih je zatraženo da dostave dokaz da su pokrenuli postupak reguliranja statusa raspolaganja tim zemljištem, u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.  

Zašto to tražimo? Zato jer u slučaju preklapanja ARKOD parcela, kada npr. dva poljoprivrednika tvrde da koriste isto zemljište, izravna plaćanja moći će ostvariti onaj koji ima ugovor o privremenom korištenju tog zemljišta. Ti ugovori se APPRRR-u moraju dostaviti kako bi se pravovremeno završile kontrolne aktivnosti prije isplate predujma izravnih plaćanja za 2016. godinu, što se planira za kraj ove godine.  

Iz tog razloga APPRRR je poslala dopis na 6.611 poljoprivrednika čije se ARKOD parcele potencijalno nalaze na području državnog šumskog ili poljoprivrednog zemljišta s uputom o postupanju – da do 3. lipnja 2016. dostave dokumentaciju za zemlju koju koriste ili dokaz da su pokrenuli postupak za reguliranje statusa korištenja.  

Međutim, s ciljem olakšavanja ove procedure poljoprivrednicima i pojednostavljenja postupaka,  prošli je tjedan na razini nadležnih institucija uključenih u ovaj proces (APPRRR, Agencija za poljoprivredno zemljište, Hrvatske šume) dogovoreno da poljoprivrednici koji su dobili navedeni dopis nisu dužni APPRRR-u dostaviti gore navedenu dokumentaciju vezanu za zakup, već će njihove zahtjeve obraditi APZ i HŠ te do kraja listopada 2016. godine dostaviti APPRRR-u.      

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZašto se paulovnija sve više sadi?
Sljedeći članakZa izgradnju i opremanje plastenika isplaćeno 1,6 milijuna kuna iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.