Međimursko meso ‘z tiblice upisano je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla , objavljeno je u Službenom listu Europske unije od 30. studenog 2017. godine. Tako je Međimursko meso ‘z tiblice postalo 18-tim hrvatskih proizvodom čiji je naziv registriran u EU. Republika Hrvatska je do sada zaštitila: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvansku mandarinu, „Ogulinsko kiselo zelje“/„Ogulinski kiseli kupus“, Baranjski kulen, Lički krumpir, „Istarski pršut“/“Istrski pršut“, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, „Poljički soparnik“/„Poljički zeljanik“/„Poljički uljenjak“, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Pašku janjetinu, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje i „Slavonski kulen“/“Slavonski kulin“.

 

 

 

MEĐIMURSKO MESO ‘Z TIBLICE

ZAŠTIĆENA OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

 

Udruga za zaštitu međimurskih autohtonih proizvoda iz Čakovca, pokrenula je nacionalni postupak zaštite naziva Međimursko meso ‘z tiblice kao zaštićena oznaka izvornosti 2013. godine. Postupak je na zahtjev stranke obustavljen  2014. godine te je ponovo pokrenut 2015. godine kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a  2016. godine je naziv „Međimursko meso ‘z tiblice“ zaštićen u Republici Hrvatskoj.

 

Zahtjev za registraciju naziva Međimursko meso ‘z tiblice na razini Europske unije je upućen Europskoj komisiji 2016. godine. Dana 30. studenog 2017. godine objavljena je u Službenom listu Europske unije L 314 Provedbena Uredba Komisije (EU) 2017/2204 o upisu naziva Međimursko meso ‘z tiblice – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

 

Međimursko meso ‘z tiblice je proizvod sastavljen od dva sastojka: slanína i dimljenih i termički obrađenih komada svinjskog mesa. U proizvodnji  Međimurskog mesa ‘z tiblice kao sirovina se upotrebljava svježe svinjsko meso (svinjski but u komadu bez kostiju i kože, svinjska leđa i slabina, lopatica, vrat, rebra i potrbušina) i leđna slanina. Slaníne su proizvod dobiven termičkom obradom leđne slanine uz kontrolirane uvjete. Termički obrađeni komadi svinjskog mesa slažu se u „slaníne“ na način da svaki komad mesa mora biti obložen slanínama. Zrenjem u trajanju od najmanje 45 dana dobiva se gotov proizvod Međimursko meso ‘z tiblice koji je spreman za konzumaciju.

 

Specifični mikroklimatski uvjeti s hladnim zimama i vrućim ljetima odnosno visoka relativna vlažnost zraka tijekom čitave godine, te izostanak značajnijih zračnih strujanja (vjetrova) onemogućili su čuvanje mesa sušenjem. Obzirom da se svinjsko meso nije moglo sušiti te isto tako nisu postojali rashladni uređaji u kojima se meso moglo čuvati, Međimurci morali osmisliti kako na jednostavan način sačuvati što više svinjskog mesa, a da se ne pokvari.

 

Međimursko meso ‘z tiblice je tradicionalan proizvod, posebne kvalitete i vrijednosti te je sastavni dio kulturne baštine međimurskog područja. Uz ostala jela međimurske tradicionalne kuhinje ovaj autohtoni proizvod se, ne samo održao u ponudi ugostiteljskih objekata i u domaćinstvu, već je i specifično pakiran našao svoje mjesto na mnogim prodajnim mjestima.

 

Područje proizvodnje obuhvaća teritorijalno područje Međimurske županije koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Omeđena je prirodnim granicama – rijekom Murom na sjeveru i istoku i rijekom Dravom na jugu. Međimurska županija je podijeljena na 3 grada i 22 općine. Gradovi Međimurja su Čakovec, Mursko Središće i Prelog. Općine su Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu (sjedište Lopatinec), Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec.

Prethodni članakNewsletter 22/2017
Sljedeći članakNatječaji iz Programa ruralnog razvoja u 2017. i 2018. godini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.