Objavljen je Natječaj za mjeru Informiranje u državama članicama iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019. – 2023. Nacionalni program za ovo programsko razdoblje vrijedan je 54,1 milijuna eura, odnosno 10,8 milijun eura godišnje, a za ovu mjeru u ovoj je godini predviđeno 260 tisuća eura.

„Ovo je prvi natječaj iz nove Vinske omotnice koju smo kreirali zajedno s vinarima i strukom prateći stvarne potrebe naših vinogradara i vinara, koji su izrazili potrebu za jačom prezentacijom naših vina upravo na zajedničkom EU tržištu i mi smo uveli mjeru kojom im sufinanciramo upravo te aktivnosti.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić te dodao „Cilj nam je pomoći vinarima da svoja vina plasiraju na tržište i da im maksimalno smanjimo opterećenja i administrativne barijere koje su ih do sada ograničavale u poslovanju. Zato smo pripremili novi Zakon o vinu o koji će se uskoro naći u Saboru, a kojim decentraliziramo ocjenjivanja vina, uvodimo veću kontrolu na terenu te doprinosimo administrativnom rasterećenju od 33% u odnosu na postojeće propise. Ukidamo sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet i evidencijske markice te uspostavljamo četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.“

U okviru mjere Informiranje u državama članicama financiramo aktivnosti informiranja potrošača u državama članicama u pogledu odgovorne konzumacije vina i rizika povezanih sa štetnom konzumacijom vina te sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije u pogledu posebne kakvoće, ugleda ili ostalih značajki koje vino ima zbog posebnog zemljopisnog okruženja ili podrijetla. Korisnici ove mjere mogu biti stručne organizacije, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije i javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna. Razina potpore iznosi do 80% ukupno prihvatljivih troškova i odnosi se na sredstva EU u iznosu do 50% i na razinu državne potpore proračuna RH u iznosu do 30%.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 100.000 EUR, a dozvoljeni troškovi su:
– sudjelovanje u informativnim kampanjama
– sudjelovanje na događanjima, sajmovima i izložbama od nacionalnog značaja ili značaja za Uniju
– oglašavanje u medijima na tržištu država članica (tisak, televizija, radio, internet, društvene mreže)
– izrada i distribucija informativnih materijala za tržište država članica
– administrativni troškovi i troškovi osoblja

Rok za podnošenje prijava Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je do 28. veljače 2019. godine, a natječaj i obrasci potrebni za prijavu dostupni su ovdje.

Prethodni članakIsplata prve rate izravnih plaćanja kreće 15. veljače
Sljedeći članakOtvoren natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/cu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.