Prošli tjedan članovi Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore bili su gošće Mađarske poljoprivredne komore gdje ih je srdačno primio predsjednik Balázs GyĹ‘rffyj, potpredsjednik Miklós Kis te drugi predstavnicima Mađarske poljoprivredne komore. Na sastanku se razgovaralo o strukturi Mađarske poljoprivredne komore, komunikaciji s državnim tijelima i tijelima Europske unije te o Programu ruralnog razvoja, izravnim plaćanjima i zemljištu. Također, o navedenim temama razgovarali su i s Istvánom Jakabom, potpredsjednikom mađarskog Parlamenta i jednim od osnivača Mađarske komore.

Poljoprivredna komora u Mađarskoj:

Mađarska komora već nekoliko desetljeća ima tradiciju savjetodavne službe. Početkom 90-tih godina došlo je do privatizacije, veliki broj poljoprivrednika nije imalo stručnu podlogu te je iz tog razloga Vlada 1.3.1993. osnovala Mrežu agronoma kako bi se pomoglo poljoprivrednicima koji ne posjeduju dovoljno stručnih znanja. Krajem 90tih, savjetodavci su se osim tehničkih zadataka bavili isplatom raznih potpora. Nakon 2004. godine stavio se dodatan naglasak na korištenje EU sredstava te su se bavili isplatom subvencija. U 2012. godini bilo je 200 savjetnika u okviru komore, odnosno 480 savjetnika u okviru državne uprave. Međutim, nakon što su dobili novi Zakon kojim se uvelo obavezno članstvo i čime se uredilo funkcioniranje komore, preuzeto je 480 zaposlenika iz državne uprave. Od 1.1.2014. godine imaju 660 agronoma koji su zaposlenici komore. U Mađarskoj se koristi potpora Europske unije na 5 milijuna hektara, imaju 165 000 prijava za potpore, a oko 130 000 se obrađuje posebno u Komori što čini 2/3 ukupnih prihoda. Sve  prijave se rade besplatno te se ne moraju trošiti dodatna sredstva Europske unije. Greške tijekom prijave su minimalne; oko jedna na 10 000 prijava.

Od 2007. godine prijave se isključivo rade u elektroničkom obliku čime se ubrzao proces prijava budući da ne postoje više prijave u papirnatom obliku. Iz tog razloga potrebni su agronomi kako bi pomogli onim poljoprivrednicima koji ne koriste kompjuter ili nemaju e-mail putem kojih bi podnijeli prijavu.

Međutim upravo zbog odgovornosti, printa se sažetak stranice i potpisuje ga poljoprivrednik, no taj dokument ostaje u Komori. Ne koristi se elektronički potpis od strane poljoprivrednika već ga osobno potpisuje agronom, a između njih postoji sporazumni dokument u slučaju bilo kakvog spora.

Do 28.3.2013. komora je imala 19 županijskih članica + Budimpešta. Ukupno je imala 11.000 članova od 400.000 potencijalnih. U ranijem razdoblju, komora je bila svedena na običnu udrugu, ali nakon 2013. godine i odluke Vlade komora postaje ozbiljan predstavnik poljoprivrednih proizvođača, te najvažniji savjetnik Vlade vezan uz donošenja odluka. Članarine su podijeljene u 11 kategorija; najniža je 6,5 eura godišnje, a najviša 3300 eura a visina ovisi o neto godišnjem prihodu. Članovi prijavljuju svoj prihod i na temelju toga plaćaju članarinu. Svi članovi imaju neposredan pristup preko weba, imaju svoj ulaz – šifru.

Komora djeluje kroz tri glavna područja:

1. Lobiranje, priprema zakona, stvaranje odgovarajućeg pravnog okruženja koje ide u prilog članstvu. Na godinu imaju oko 200 zakonskih propisa. Svakodnevno je u raspravi jedan zakonski propis i niti jedan se ne donosi bez suradnje s Komorom. S obzirom na to da je predsjednik Komore trenutno i zastupnik u Parlamentu, Komora je ujedno i inicijator zakona. Također, Komora sudjeluje u izradi okvira natječaja te ima mogućnost davanja mišljenja.

2. Davanje usluga

Komora ima 8 centara u kojima su sve usluge dostupne. Također u svima županijama imaju svoje urede. Jedna od usluga koju omogućavaju svojim poljoprivrednicima je jeftinija mobilna cijena koja je povoljnija od tržišne. Zatim posreduju u osiguranju za mehanizaciju te planiraju osnovati vlastitu osiguravajuću kuću koja neće biti tržišna već prilagođena potrebama poljoprivrednika. Provode i edukativnu djelatnost, certificiranje poljoprivrednih proizvoda, besplatnu službu za pravno savjetovanje, arbirtražni sud za sporove, sektorske i promocijske kampanje, promidžbu svježih poljoprivrednih proizvoda. Vode portal za zaštitu bilja preko kojeg šalju upozorenja poljoprivrednicima o raznim bolestima, štetnicima te na koji način provoditi zaštitu kultura. Deset puta godišnje tiskaju publikaciju u 300.000 primjeraka koju šalju svojim članovima. Imaju tematsku stranicu za 300.000 poljoprivrednika. Također provedena su dva značajna projekta zajedničke nabave energenata koji olakšava poljoprivrednicima s troškovima za sušaru te smanjenje šteta od tuče u iznosu od 150 milijuna eura. Njihovi članovi osim navedenog imaju povlaštenu nabavu dizelskog goriva, te zajedno s francuskom komorom sudjeluju u projektu vrijednom 5 milijuna eura koji promiče svježe poljoprivredne proizvode. Komora djeluje i humanitarno te svake godine kroz projekt ’Kruh Mađara’ osigurava pomoć kroz donaciju pšenice Mađarima izvan Mađarske, sirotištima i Karpatskoj Ukrajini bez obzira na nacionalnost. Poljoprivrednici doniraju 100 do 200 kilograma pšenice. 

3. Vanjski poslovi

Mađarska poljoprivredna komora članica je Copa-Cogeca organizacije. Četiri godine imali su potpredsjednika Copa organizacije. Također, već 18 godina djeluju kao V4 zemlja. Godišnje imaju 4 sastanka te razmatraju zakone, uvjete poljoprivrednika i dr. Također, dva puta godišnje imaju sastanke s predstavnicima poljoprivrednika u drugima državama članicama gdje razmjenjuju informacije. Osim sastanaka s drugim državama članicama komora okuplja predstavnike udruženja poljoprivrednika koji djeluju u području Karpatskog bazena te s njima održavaju dvodnevne sastanke.

Mađarski poljoprivrednici koji djeluju izvan granica Mađarske mogu se učlaniti u komoru. To je novi sustav unazad pet godina. Na sastanku razmjenjuju informacije o trenutnom stanju i mogućnostima poboljšanja poslovanja.

Zemljište:

Komora, posebice uz potporu Istvana Jakaba, potpredsjednika Parlamenta te predsjednika stranke MAGOZS koja je koalicijski partner sa strankom Fidesz, uspjela je unijeti značajne promjene po pitanju poljoprivrednog zemljišta i potpora u poljoprivredi, ali i kvalitete proizvodnje. Primjerice, država je raskinula sve kupoprodajne ugovore sa strancima koji su privatizacijom preuzeli poljoprivredna zemljišta početkom 90tih godina. Postavili su uvjet da se zemljište, maksimum 300 ha, može prodati fizičkoj osobi koja živi i bavi se poljoprivredom u tom području minimalno 15 godina. Također, kako bi fizička osoba mogla kupiti zemljište morali su polagati ispit na mađarskom jeziku. Svi koji nisu mogli zadovoljiti uvjete, ujedno nisu mogli više biti ni vlasnici zemljišta te je tako zemljište vraćeno mađarskim poljoprivrednicima, čime se brani njihov interes. Europska komisija smatra kako je Zakon sporan i kako su nužne izmjene ili će Mađarska morati plaćati penale, ali oni su odlučni u tome kako Zakon treba štiti jer je zemljište važno za očuvanje  nacionalnog interesa. Ali kako bi ga zadržali s druge strane trebaju biti tehnološko ojačani i tržišno orijentirani.

Natjecanja konkurentnosti:

Imaju natjecanje u proizvodnji pšenice. Sudionici natječaja proizvode od 11-12 t pšenice po ha, što je  dvostruko veće od mađarskog prosjeka. Moraju objaviti metodologiju, aktivne tvari i sve ostale postupke kako bi publika bila informirana o svemu.

Drugi program se odnosi na domaće i strane sjemenare koje se natječu kako bi bile na listi preporuka Komore. Komora izdaje poziv, a oni koji su postigli najbolje rezultate uključuju se u listu preporuka.

 

 

 

Nepoštena praksa:

Vezano za nelojalnu konkurenciju, s obzirom na to da je bilo malverzacija i utajenja PDV-a te se tako stvarala konkurentnost, Mađari su uveli učinkovit nadzor cestovnog prometa u kojem porezna uprava u stvarnom vremenu ima uvide u sve kamione koji ulaze na državni teritoriju te je to uvelike unaprijedilo situaciju i smanjilo zlouporabu vezano za plaćanje poreza na dodanu vrijednost.

 

Financijsko okruženje:

Okruženje za financiranje kredita poljoprivrednika je povoljno. Narodna banka uvela je Program rasta koji se realizirao kroz komercijalne banke, a kamata je bila 2% bruto – tj. 1.75% neto, što je bilo povoljno proizvođačima te je u velikoj mjeri potaknulo investicije u sektoru. Tijekom krize 2008. godine pokazalo se kako će poljoprivrednik radije izgubiti vlastitu kuću umjesto poljoprivrednog zemljišta. Banke su to prepoznale i sve su se više počele okretati njima. Osim toga komercijalne banke vrlo rado provode factoring vezano za EU subvencije jer su to sigurni iznosi, a isto vrijedi i za mjere iz ruralnog razvoja. Visoka stopa uvoza dogodila se i zbog slabo udruženih proizvođača.

 

Investicije i poticaji:

Investicije bi mogle biti veće ako se proizvođači udruže. Nedavno su investirali u veliku klaonicu blizu naše granice u Mohaču, to je objekt koji bi trebao promijeniti trenutnu situaciju jer žele vratiti stare kapacitete koje su imali. Vezano za poticaje za ruralni razvoj, Mađari razmišljaju o preuzimanju modela Austrije u kojem iznos koji je namijenjen iz EU dijela treba biti jednak u nacionalnom dijelu. U mljekarskom sektoru Mađarska ima najveću stopu potpore u mljekarstvu, a iznos je 350 eura po kravi. Iskoristili su maksimum koji se može dobiti za mljekarstvo.

U sljedećem razdoblju nakon 2020. godine, s dosadašnjih 3,5 milijardi eura iz EU dijela u Programu ruralnog razvoja, te 11% sufinanciranja iz Vlade Mađari planiraju dobiti 6.5 milijardi eura. Model će se preuzeti od Austrije i Italije koje sufinanciraju jednak iznos iz nacionalnog dijela koji je iz europskog dijela. U slučaju Mađarske iznos iz EU dijela bi trebao biti 3 milijarde eura, a 3,5 iz nacionalnog. Cilj podizanja iznosa je jačanje ruralnih područja te konkurentnost proizvodnje.

Na kraju sastanka dogovoren je ponovni susret u Zagrebu gdje će se održati sastanci s našim donosiocima odluka i poljoprivrednim proizvođačima. Iskustvo Mađarske komore smatramo izuzetno važnim te se nadamo da ćemo barem dio dobrih praksi i mi usvojiti.

 

 

Sudionici posjeta – Hrvatska poljoprivredna komora:

  1. Mladen Jakopović, predsjednik
  2. Antun Vrakić, potpredsjednik
  3. Miško Šklempe, potpredsjednik
  4. Stjepan Horvat, član Upravnog odbora
  5. Stjepan Ĺ˝ivković, član Upravnog odbora
  6. Igor Rešetar, član Upravnog odbora
  7. Mirko Majsec, član Skupštine
  8. Tajana Radić, član predsjedničkog tima
  9. Katarina Srečec, član predsjedničkog tima

 

Sudionici – Mađarska poljoprivredna komora

  1. Balázs GyĹ‘rffy, predsjednik
  2. Miklós Kis, potpredsjednik
  3. Béla Kocsy, direktor međunarodnih odnosa i trgovine
  4. Gergely Papp, zamjenik glavnog direktora

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKad saditi smilje?
Sljedeći članakProblemi s bakterijama u vinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.