Danas stupa na snagu Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/2018)  koji ovlasti za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem daje jedinicama lokalne samouprave. Općine i gradovi dužni su donijeti Programe raspolaganja u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona. Državno zemljište daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara. Iznimno se može  raspisati natječaj za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica ili ako je predmet zakupa ribnjak. Sudionici javnog natječaja za zakup mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda i svih javnih davanja, te protiv kojih se ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.


Na javnom natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje su dodijeljeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dale u podzakup ili njime na drugi način neovlašteno raspolagal
e.


Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju: nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke; dosadašnji posjednik; mladi poljoprivrednici do 41 godinu života, OPG-i koji ima sjedište na području općine ili grada gdje se zemljište nalazi.


Zakupnina za zakup plaća se godišnje do kraja prosinca tekuće godine.

 

Novi Zakon omogućuje i izvlačenje poljoprivrednih površina iz šumsko-gospodarske osnove, koje je potrebno staviti u Programe raspolaganje JLS-a. Na taj način omogućit će se zakup i prodaja državnog zemljišta poljoprivrednicima koji žele povećati svoje proizvodne površine, a prije svega OPG-ovima i mladim poljoprivrednicima.

 

Zakon propisuje i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta. U kontinentalnom području mogu se kupiti katastarske čestice površine do 10 ha a u priobalnom području do 1 ha. Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti državnog zemljišta maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje.


Priobalnim područjem smatraju se jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more
, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem. Iznimno na poluotoku Istri jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more smatraju se priobalnim područjem, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.


Zakon predviđa davanje u zakup i privatnog poljoprivrednog zemljišta koje se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju
. Ministarstvo može radi zaštite tla, okoliša ili ljudi dati u zakup takvo zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do deset godina uz naknadu u visini iznosa početne zakupnine. Sredstva ostvarena od zakupa pripadaju vlasniku zemljišta, ako je vlasnik nedostupan ili nepoznatog boravišta zakupnina se čuva na posebnom računu jedinice lokalne samouprave 10 godina.

 

Zakonom je također propisano da Ministarstvo poljoprivrede preuzima sve poslove i radnike Agencije za poljoprivredno zemljište jer Agencija prestaje s radom.

 

Ovim zakonom raspolaganje državnim zemljištem vraćamo općinama i gradovima jer se upravljanje iz Zagreba pokazalo neuspješnim. Očekujem od svih jedinica lokalne samouprave da se žurno prihvate posla i počnu pripremati programe raspolaganja. Rokovi su kratki, poljoprivrednici su predugo čekali da dobiju zemlju. Velikom broju poljoprivrednika istekao je ugovor o zakupu i oni željno čekaju nove ugovore koji će im prije svega osigurati sigurnije poslovanje, ali i bez kojih se ne mogu prijavljivati na natječaje iz ruralnog razvoja. Pozivam i predstavnike općina i gradova da se odazovu na radionice koje organiziramo upravo za njih i na kojima predstavljamo ovaj zakon. Dođite i naučite sve što trebate znati kako bi bili uspješni u ovom izuzetno važnom poslu za hrvatske poljoprivrednike.– poručio je ministar Tomislav Tolušić.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDanas stupa na snagu novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Sljedeći članakJasminine terase
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.