Izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018., tzv. Vinske omotnice uvedena je nova mjera Informiranje u državama članicama, koja promovira odgovornu konzumaciju vina te sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Objavljen je prvi natječaj za mjeru Informiranje u državama članicama iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. Ta je mjera uvedena Izmjenama Nacionalnog programa i sada se po prvi puta provodi. Rok za podnošenje prijava Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je do 31. srpnja 2018. godine.

„U razgovoru s našim vinarima identificirali smo potrebu uvođenja ove mjere jer, iako su naša vina vrhunska i nose prestižne svjetske nagrade, troškovi promocije vina su veliki pa je red i da država pomogne. Novom mjerom financiramo promidžbu naših vina u članicama Europske unije, koje je naše najveće i najvjernije tržište. Istina je da je tu i konkurencija najveća, ali naša vina uvijek su znala pronaći put do europskih poznavatelja kvalitete.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar Tomislav Tolušić.

Korisnici mjere Informiranje mogu biti: stručne organizacije, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije i javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna. Informativne aktivnosti koje financiramo obuhvaćaju informiranje potrošača u državama članicama u pogledu odgovorne konzumacije vina i rizika povezanih sa štetnom konzumacijom vina te sustava zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije u pogledu posebne kakvoće, ugleda ili ostalih značajki koje vino ima zbog posebnog zemljopisnog okruženja ili podrijetla. Dozvoljeni troškovi unutar mjere Informiranje su:

sudjelovanje u informativnim kampanjama sudjelovanje na događanjima, sajmovima i izložbama od nacionalnog značaja ili značaja za Uniju oglašavanje u medijima na tržištu država članica (tisak, televizija, radio, internet, društvene mreže) izrada i distribucija informativnih materijala za tržište država članica administrativni troškovi i troškovi osoblja.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 100.000 EUR. od toga maksimalni iznos potpore iznosi 50.000 EUR-a budući da razina potpore iznosi do 50% ukupno prihvatljivih troškova. Minimalni iznos potpore po projektu iznosi 3.000 EUR.

Natječaj i detaljne upute s obrascima dostupni su ovdje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProduljenje otkaznog roka za vrijeme bolovanja
Sljedeći članakKako proizvesti humus od komine i gnoja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.