Ministar Tolušić je danas u javnu raspravu poslao Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Cilj ovog zakona je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana kojeg imaju kod trgovaca. Svrha Zakona je urediti tržište i sankcionirati pojavu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača, te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače.

 

Trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna zabranjuje se korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. Ovakav način definiranja značajne tržišne snage znači kako će se zakon odnositi na preko 90 % sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

 

Na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje na police. Pri tome, namjera je Zakonom sankcionirati slijedeće temeljne pojave nepoštenih praksi:

 

– nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu,

– zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana,

– jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca,

– mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta.

 

Prijedlog Zakona donosi zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost. Očekujemo kako će samo ovaj mali segment vrlo značajno utjecati na povoljniji položaj domaćih poljoprivrednih proizvođača na tržištu.

 

Posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a utvrdi li po pokrenutom postupku trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do 3 milijuna kuna za pravne i do 1 milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše 5 posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izviješću za prethodnu godinu.

 

„Ovim Zakonom želimo zaštititi domaće proizvođače i potaknuti povećanje domaće proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za domaću potrošnju, ali i izvoz.“- izjavio je ministar Tolušić. 

 

Nakon javne rasprave, Zakon će biti poslan u proceduru usvajanja u Hrvatskom saboru, a nakon što stupi na snagu, svi trgovci, dobavljači i prerađivači imat će mjesec dana za pripremu na nova pravila u poslovanju s proizvođačima hrane.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKratkim lancima opskrbe potrošači dobivaju kvalitetniju hranu, a proizvođači osigurano tržište za svoje proizvode
Sljedeći članakKako orezati kiviku?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.