Predsjednik Vlade Andrej Plenković uz potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata te ministra financija Zdravka Marića, otvorio je novu farmu purana Grupe Vindija.

Na novoj farmi u Brodskom Stupniku vrijednoj 4,9 milijuna eura, smješteno je osam peradnjaka ukupne proizvodne površine 11 tisuća četvornih metara, čime se postojeća proizvodnja povećava za 16 posto. Stroge mjere higijene i biozaštite na farmi provode se u svakoj fazi proizvodnje – od prihvata purića preko sanitarne obrade te kontrole internog mikrobiološkog i kemijskog laboratorija, a zdravstveni status peradi pod stalnim je nadzorom veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Novootvorena farma rezultat je trenda povećane potražnje za purećim mesom domaćeg podrijetla. Peradarstvo zauzima istaknuto mjesto u ukupnoj stočarskoj proizvodnji RH te čini 12,5% vrijednosti ukupne stočarske proizvodnje u RH. Ukupna proizvodnja mesa peradi u 2017. u RH bila je veća za dva posto u odnosu na godinu prije te je iznosila je 84 tisuće tona, pri čemu je proizvodnja jednodnevnih purića za uzgoj povećana za 6 posto.

„Proizvodnja na ovoj farmi odvija se po rigoroznim standardima zdravstvene ispravnosti i kvalitete te osigurava sljedivost od polja do stola, a proizvodi s ove farme nose znak Meso s hrvatskih farmi. To znači da su pure rođene, uzgojene i zaklane ovdje na ovoj farmi, a pureće meso ne putuje 2.000 km do nas – nego svježe, izravno s farme dolazi na police trgovina.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Domaće je najbolje, a kupovinom lokalnih proizvoda pomažemo cijelom gospodarstvu – i hranimo se zdravo.“

Prethodni članakTreba li se svake godine mijenjati smjer lucnja na lozi?
Sljedeći članakTretiranje goji bobica protiv kovrčanja listova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.