Seoski put je ucrtan u katastru više od 100 godina. Moj susjed je kupio parcelu 1982., a do 1998. svi su normalno koristili spomenuti put bez problema. Nakon toga, susjed je počeo svojatati navedeni put i negirati pravo služnosti te ometati prolaz. Poslije je uslijedilo nekoliko sudskih postupaka u kojima je nekoliko puta spor dobio susjed, a nekoliko puta ja. U konačnici, susjed dobiva pravomoćnu presudu i ograđuje put visokim zidom. Tom odlukom više nemam legalan put do svoje kuće. Na koji još način mogu pokušati zatražiti pravo služnosti puta?

Vlasnici nekretnina, za dolazak na svoju nekretninu (povlasna nekretnina), mogu koristiti pravo služnosti prolaza preko nekretnine u vlasništvu druge osobe (poslužna nekretnina). Pri tome je važno znati da se ovo pravo osniva tek kad ne postoji drugi način prilaza na nekretninu. Stoga ako do svoje nekretnine vlasnik može prići i s javnog puta ili nekog drugog puta nije vjerojatno da će sud udovoljiti zahtjevu za osnivanjem prava služnosti po nekretnini u vlasništvu druge osobe. Svaka služnost treba imati razumnu svrhu. Prilikom korištenja susjedne nekretnine treba se postupati obzirno, tako da se što manje opterećuje tu nekretninu. Način na koji će se nositelj prava služnosti služiti nekretninom drugog vlasnika određuje se prilikom osnivanja služnosti. Služnost se može osnivati pravnim poslom, na način da se stranke sporazume o opsegu i drugim pravima i obvezama u vezi sa stjecateljem i ostvarivanjem  prava.  Služnost se može osnovati i na temelju odluke suda.  Pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na nekretnini na kojoj je zasnovano. Služnost može prestati propašću stvari, sjedinjenjem (npr. kad i povlasna i poslužna nekretnina dođu u vlasništvo iste osobe),  odreknućem, istekom vremena na koje je služnost osnovana, neizvršavanjem, ukinućem (izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne nekretnine može zahtijevati da se to pravo ukine, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana). Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem.

                                                                                 

Prethodni članakNepriznati ratni put
Sljedeći članakPrimarna i sekundarna pravna pomoć
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.