fbpx

Krmno bilje

Pregled travnjačkih površina i priprema za novu sezonu

0
Nakon zimskog razdoblja potrebno je procijeniti koje je zasijane površine travnim i djetelinskim vrstama i njihovim smjesama potrebno preorati. Nakon zimskog razdoblja stanje i kondicija zasijanih smjesa trava i djetelina različitog udjela vrsta razlikuje se s obzirom...
Priprema kvalitetne kukuruzne silaže

Priprema kukuruzne silaže

0
Priprema kvalitetne kukuruzne silaže presudna je za profitabilnost farmi jer se sastavljanjem obroka u kojem ima kvalitetno pripremljene kukuruzne silaže na gospodarstvu pojeftinjuje ulaganje u hranidbu. Na efikasnost siliranja i kvalitetu silaže imaju utjecaj...

Učinkoviti dodaci za silažu

0
Stranice u tiskanom izdanju: 23 - 24 Započinje razdoblje spremanja travnih silaža, te se zbog različitih okolnosti tijekom pripreme, od košnje do zatvaranja silosa, često i različitih meteoroloških uvjeta, postavlja pitanje dodataka za siliranje silažne mase. Stoga one...

Kako produljiti pašnu sezonu?

0
Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.

Spremanje travne silaže (2)

0
Gubici pri siliranju mogu značajno smanjiti hranidbenu vrijednost travne silaže. Prvi gubitci nastaju nakon košnje, tijekom provenjavanja, transporta i zbijanja biljne mase, sve dok u zbijenoj biljnoj masi ima kisika. Tada su aktivne aerobne bakterije, gljivice i plijesni koje troše topljive ugljikohidrate, oslobađaju vodu, CO2 i toplinu.

Kako utvrditi hranjivost voluminozne krme?

0
Poznavanjem kemijskog sastava voluminozne krme proizvedene na gospodarstvu, poljoprivrednici mogu planirati proizvodnju, na vrijeme nabaviti dodatke obroku kako bi se zadovoljile hranidbene potrebe, osobito visoko proizvodnih životinja.

Prilog broja: Spremanje silaže

0
Diljem svijeta siliranje je rastući način konzerviranja krme. Pojednostavljeno, siliranje je pretvaranje svježe zelene voluminozne krme, koju ne možemo dugo čuvati, u kiselu, kojom možemo hraniti domaće životinje kroz cijelu sezonu hranidbe u štali. To se odvija pomoću anaerobnih bakterija koje normalno obitavaju na biljkama, a možemo ih dodati i aditivima. Ove bakterije kao hranu koriste biljne šećere (ugljikohidrate) i proizvode kiseline koja konzerviraju biljni materijal i tako nam omogućuju čuvanje i korištenje silaže na duže razdoblje. Sličnu stvar radimo i u domaćinstvu kad kiselimo kupus, paprike, krastavce...

Pašnjačko korištenje krme

0
Razvoj održivih sustava stočarske proizvodnje, koji mogu zadovoljiti financijske i ekološke zahtjeve, jedan je od primarnih ciljeva u zemljama razvijenog zapada. Takav se koncept temelji na niskim ulaganjima i smanjenju troškova proizvodnje, kako bi se nadoknadio manjak financijske dobiti i sačuvao okoliš. Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja mlijeka na pašnjacima bitno snižava troškove proizvodnje, uz mogućnost vrlo visoke proizvodnje mlijeka po hektaru. Proizvodnju temeljenu na oraničnim površinama i hranidbi u štali karakterizira skuplja proizvodnja, ali i mogućnost veće proizvodnje mlijeka po kravi. Pašnjačkok korištenje krme kod mliječnih goveda u nas je još uvijek nedovoljno rašireno.

Siliranje trava i mahunarki

0
Pojam "siliranje" označava skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji fermentiraju biljne ugljikohidrate u organske kiseline čime povećavaju kiselost biljne mase koja se tako konzervira u obliku silaže. Gotovo se svi usjevi mogu silirati, a najčešće se siliraju trave, mahunarke, djetelinsko-travne smjese i cijele biljke žitarica, osobito cijela biljka kukuruza. Usjevi koji su pogodni za siliranje sadrže puno šećera, a malo proteina, pa je po pogodnosti za siliranje na prvom mjestu cijela biljka kukuruza, zatim trave, mahunarke, a gomoljače i kupusnjače su najmanje pogodne za siliranje. Preporučljivo je usjeve manje pogodne za siliranje provenuti prije siliranja, silirati ih zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz, melasa) i/ili tretirati aditivima prilikom siliranja. Korištenje aditiva u obliku mliječno-kiselinskih inokulanat

Sijati nove travnjake ili obnavljati postojeće izravnom sjetvom

0
Općenito, sjetva nakon oranja i predsjetvene pripreme tla najuspješniji su način sjetve, jer se novoposijanim biljkama omogućavaju najbolji uvjeti rasta i razvoja. Klasičnom sjetvom travnjaka (oranje+predsjetvena priprema+sjetva) uklanjamo postojeću vegetaciju, a time i kompeticiju s novozasijanim vrstama, te osiguravamo dobre uvjete za razvoj novog travnjaka.

Čičoka – hrana za male i velike životinje

0
Čičoka ili topinambur (Helianthus tuberosus) je gomoljasta biljka, a pripada porodici suncokreta. Za razliku od krumpira kod kojeg se samo gomolj koristi u hranidbi malih životinja, čičoka se daje u obliku gomolja, ali i u obliku lišća pa je tako dvostruko korisna. Osim toga, zeleni dio čičoke se može silirati.

Sjetva ozimoga stočnog graška

0
S obzirom na nedostatak oborina koji karakterizira ljeto, ali i proljeće ove godine, a suho se vrijeme nastavlja i u prvim jesenskim danima, mnogi će stočari „muku mučiti“ kako da prehrane stoku. Za poljoprivrednike koji nisu uspjeli posijati djetelinsko-travne, travno-djetelinske i/ili travne smjese, jedno od rješenja za proizvodnju rane voluminozne krme koja za korištenje dospijeva potkraj travnja-svibnja iduće godine, jest mogućnost sjetve ozimoga stočnog graška.

Facelija – proizvodna i medonosna

0
Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.) je jednogodišnja biljka podrijetlom iz Amerike (Kalifornije). U Europu je introducirana početkom 19. stoljeća, prvenstveno kao ukrasna i medonosna biljka.

Sijanje novih travnjaka za proizvodnju krme

0
Od ukupnih poljoprivrednih površina u RH više od 50% čine travnjaci (najviše pašnjaci oko 40%, a ostatak su livade). Travnjaci su u nas nedovoljno iskorišten potencijal za osiguranje jeftine krmne baze i intenziviranja stočarstva. Razlozi sijanja novog travnjaka Većina najkvalitetnijih livada pretvorena je u oranične površine, ostale su samo površine koje zbog otežavajućih čimbenika nije bilo moguće pretvoriti u oranice. Ovi travnjaci se uglavnom odlikuju niskom produktivnošću i slabom kvalitetom krme, odnosno nepovoljnim botaničkim sastavom. Sijani travnjaci nastaju zbog sve većih potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom u stočarskoj proizvodnji.

Koja tla za uzgoj crvene djeteline

0
Crvena djetelina dobro uspijeva na svježim do vlažnim srednje teškim do teškim tlima slabo kisele do neutralne reakcije, u nizinskom i brdskom pojasu. Podnosi teška zbijena tla, više oborina i hladnije uvjete od lucerne.

Podsjetnik za siliranje kukuruza

0
U rujnu započinje sezona ubiranja silažnog kukuruza pa je korisno podsjetiti se najvažnijih čimbenika koji određuju prinos i kakvoću.