fbpx

Krmno bilje

uzgoj pokrovnih usjeva pokrovni usjevi

Višestruka korist pokrovnih usjeva

0
Proljetni rok sjetve za većinu poljoprivrednih vrsta iz botaničke porodice mahunarki koje mogu ostvariti dodatna plaćanja (PVP za povrće i krmne proteinske usjeve) je završio ili je na samom kraju. Međutim, ima dovoljno vremena...
prve košnje travnjaka košnja travnjaka

Kreću prve košnje travnjaka

0
Prve košnje travnjaka traže najbviše pozornosti budući da je prvi otkos je najrodniji i u njemu travnjak daje čak do 70 % ukupne godišnje produkcije krme. To je zato što na rast travnjaka najviše...
sjetva pokrovnih usjeva pokrovni usjevi

Sjetva pokrovnih usjeva – nužnost i potreba

0
Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj...
grahorica uzgoj grahorice

Grahorica – alternativna mahunarka

0
Krmne mahunarke imaju veliki značaj u hranidbi stoke, poglavito mliječnih krava. Ako se njihova košnja obavi pravovremeno osiguravaju potrebne hranive tvari poput bjelančevina, energije i minerala. Oni pomažu u pripremi uravnoteženog obroka uz istovremeno...
proizvodnja kvalitetne krme

Proizvodnja kvalitetne krme

0
Poljoprivrednicima koji se bave stočarstvom postaje sve veći izazov proizvesti dovoljne količine kvalitetne voluminozne krme. Klimatske promjene značajno utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Nepovoljan raspored i ekstremi u količini oborina (izostanak oborina u duljem vremenskom razdoblju,...

Uloga dušika u prihrani lucerne

0
Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske...

Krmna repica – idealna za zelenu gnojidbu

0
Krmne kupusnjače predstavljaju veliku grupu biljnih vrsta, različitih namjena proizvodnje, koje imaju veliki značaj u biljnoj proizvodnji. Iako se kod nas sve manje koriste u hranidbi domaćih životinja, prema dijelu biljke koji se koristi...

Pregled travnjačkih površina i priprema za novu sezonu

0
Nakon zimskog razdoblja potrebno je procijeniti koje je zasijane površine travnim i djetelinskim vrstama i njihovim smjesama potrebno preorati. Nakon zimskog razdoblja stanje i kondicija zasijanih smjesa trava i djetelina različitog udjela vrsta razlikuje se s obzirom...
Priprema kvalitetne kukuruzne silaže

Priprema kukuruzne silaže

0
Priprema kvalitetne kukuruzne silaže presudna je za profitabilnost farmi jer se sastavljanjem obroka u kojem ima kvalitetno pripremljene kukuruzne silaže na gospodarstvu pojeftinjuje ulaganje u hranidbu. Na efikasnost siliranja i kvalitetu silaže imaju utjecaj...
dodaci za silažu

Učinkoviti dodaci za silažu

0
Započinje razdoblje spremanja travnih silaža, te se zbog različitih okolnosti tijekom pripreme, od košnje do zatvaranja silosa, često i različitih meteoroloških uvjeta, postavlja pitanje dodataka za siliranje silažne mase. Stoga one proizvođače koji su...

Kako produljiti pašnu sezonu?

0
Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.

Spremanje travne silaže (2)

0
Gubici pri siliranju mogu značajno smanjiti hranidbenu vrijednost travne silaže. Prvi gubitci nastaju nakon košnje, tijekom provenjavanja, transporta i zbijanja biljne mase, sve dok u zbijenoj biljnoj masi ima kisika. Tada su aktivne aerobne bakterije, gljivice i plijesni koje troše topljive ugljikohidrate, oslobađaju vodu, CO2 i toplinu.

Kako utvrditi hranjivost voluminozne krme?

0
Poznavanjem kemijskog sastava voluminozne krme proizvedene na gospodarstvu, poljoprivrednici mogu planirati proizvodnju, na vrijeme nabaviti dodatke obroku kako bi se zadovoljile hranidbene potrebe, osobito visoko proizvodnih životinja.

Prilog broja: Spremanje silaže

0
Diljem svijeta siliranje je rastući način konzerviranja krme. Pojednostavljeno, siliranje je pretvaranje svježe zelene voluminozne krme, koju ne možemo dugo čuvati, u kiselu, kojom možemo hraniti domaće životinje kroz cijelu sezonu hranidbe u štali. To se odvija pomoću anaerobnih bakterija koje normalno obitavaju na biljkama, a možemo ih dodati i aditivima. Ove bakterije kao hranu koriste biljne šećere (ugljikohidrate) i proizvode kiseline koja konzerviraju biljni materijal i tako nam omogućuju čuvanje i korištenje silaže na duže razdoblje. Sličnu stvar radimo i u domaćinstvu kad kiselimo kupus, paprike, krastavce...

Pašnjačko korištenje krme

0
Razvoj održivih sustava stočarske proizvodnje, koji mogu zadovoljiti financijske i ekološke zahtjeve, jedan je od primarnih ciljeva u zemljama razvijenog zapada. Takav se koncept temelji na niskim ulaganjima i smanjenju troškova proizvodnje, kako bi se nadoknadio manjak financijske dobiti i sačuvao okoliš. Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja mlijeka na pašnjacima bitno snižava troškove proizvodnje, uz mogućnost vrlo visoke proizvodnje mlijeka po hektaru. Proizvodnju temeljenu na oraničnim površinama i hranidbi u štali karakterizira skuplja proizvodnja, ali i mogućnost veće proizvodnje mlijeka po kravi. Pašnjačkok korištenje krme kod mliječnih goveda u nas je još uvijek nedovoljno rašireno.

Siliranje trava i mahunarki

0
Pojam "siliranje" označava skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji fermentiraju biljne ugljikohidrate u organske kiseline čime povećavaju kiselost biljne mase koja se tako konzervira u obliku silaže. Gotovo se svi usjevi mogu silirati, a najčešće se siliraju trave, mahunarke, djetelinsko-travne smjese i cijele biljke žitarica, osobito cijela biljka kukuruza. Usjevi koji su pogodni za siliranje sadrže puno šećera, a malo proteina, pa je po pogodnosti za siliranje na prvom mjestu cijela biljka kukuruza, zatim trave, mahunarke, a gomoljače i kupusnjače su najmanje pogodne za siliranje. Preporučljivo je usjeve manje pogodne za siliranje provenuti prije siliranja, silirati ih zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz, melasa) i/ili tretirati aditivima prilikom siliranja. Korištenje aditiva u obliku mliječno-kiselinskih inokulanat