Rijetki se poljoprivrednici sjećaju prekrasnih visokih biljaka ružičastog cvijeta koje stoka obožava. Nije ni čudo, sve je manje životinja na ispaši, naročito u krajevima gdje esparzeta najbolje uspijeva, u obalnom pojasu i Lici, na većim nadmorskim visinama te lagano alkalnim tlima bogatim kalcijem.

Esparzeta (Onobrychis viciifolia) se tradicionalno uzgaja širom Europe, Azije i Sjeverne Amerike kao višegodišnji usjev za ishranu životinja no tek se zadnjih desetak godina ponovo ispituje na poljima. Njene karakteristike čine je idealnim usjevom u vrijeme klimatskih promjena.

Dosta otporna kultura

Otporna je na većinu poznatih štetnika i bolesti. Zbog svog dubokog korijena naročito dobro uspijeva na lošijim tlima u sušnim uvjetima. Dobro podnosi niske temperature, ali ne podnosi vlažna i kisela tla. Idealno se sije u kombinaciji s malom količinom jednogodišnjih trava ili ječma kako bi se smanjio pritisak korova u prvoj godini. Obavezna je dobra priprema tla uz lažnu sjetvu. Tlo se plitko obradi da se potakne rast korova te još jednom pripremi neposredno prije sjetve esparzete. U ekološkoj poljoprivredi obično se koristi sjeme u ljusci, ravnomjernije klija i lakše se sije.

Sjetvena norma je od 70 do 100 kg po hektaru, sjetva na dubinu do 2 cm. Cilj je u prvoj godini na 1 m2 imati 70-150 biljaka. Esparzetu nije potrebno gnojiti, no inokulacija rhizobiumom ili mycorrhizom dovodi do boljih rezultata i brže fiksacije dušika. Kosi se prije ili na početku cvatnje kako bi se list zadržao na stabljici. Ovisno o uvjetima, daje 1 do 3 otkosa godišnje (u prvoj godini daje od 5 t do 13 t/ha,kasnije više), a može se koristiti za napasanje do kasne jeseni.

Cvijet esparzete (autor: Hans Hillewaert)
Esparzeta  u cvatu (autor: Henry Edmunds)

U odnosu na lucernu, daje manje zelene mase, no bolje je kvalitete, kreće s vegetacijom znatno ranije u proljeće, a krave i ovce je preferiraju. Zbog dobre pretvorbe proteina mliječnost je povećana, a mlijeko i meso su izvrsne kvalitete i okusa. Ne izaziva nadimanje te ima antiparazitsko djelovanje.

Izrazito je medonosna, pčele je izabiru pred svim ostalim izvorima peludi i nektara. U odnosu na djeteline pohodi je i 10 puta više pčela i drugih oprašivača. Po hektaru daje oko 400 kg meda. Dobro oprašivanje bitno je za kvalitetu sjemena. Moguć je prinos od 500 do 900 kg sjemena po hektaru.

Preporučamo sjetvu esparzete za poboljšano zdravlje stoke i povećanje bioraznolikosti na vašem imanju. Sjeme s ekološkim certifikatom možete nabaviti na https://lokvina.hr/shop/cijena/esparzeta .

Prethodni članakKako nastaje vosak u košnici?
Sljedeći članakŠampinjon – kako uzgojiti gljivu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.